Šta nas čeka u 2016.godini?
U periodu između 1973. i 1982. godine u celom svetu je bilo 1.500 prirodnih katastrofa.
Od 1983. do 1992. godine, bilo je 3.500 prirodnih katastrofa, dok je u periodu od 1993. do 2002. bilo preko 6.000 prirodnih katastrofa!
Evidentno je da se klima promenila. Šta i kako raditi u poljoprivredi?
Nije ovo ni prvi, a ni poslednji put da se klima menja. Priroda ima svoj tok koji mi, iako ga do kraja ne razumemo, moramo slediti.
Kako izbeći zamke koje će nam priroda praviti u sledećim godinama?
Iskustvo u radu u poljoprivredi je osnova za brzo uočavanje promena na biljkama i okolini. Agronomi bez iskustva ne mogu precizno primetiti promene u prirodi, jer nemaju praksu poznavanja useva u obe situacije. Ali samo iskustvo više neće biti dovoljno. Jer iako će situacije da liče na neke iz prošlosti, rešenja ne moraju da budu ista. Svakodnevno praćenje useva se podrazumeva. Ali osim toga, biće potrebno stalno učenje i dalje usavršavanje. Biće nam potrebne lupe, mikroskopi, foto aparati, da bi se otkrilo šta se novo pojavljuje u prirodi. I ono najvažnije:svakodnevna razmena informacija i iskustava sa svima onima koji žele da uče i napreduju i koji primećuju da se nešto promenilo. Samo će više povezanih stručnjaka moći pronaći rešenje za probleme. Kao primer za gore navedene činjenice je 2014. godina i pojava žute rđe na pšenici. Tek nekoliko agronoma, kao što su na primer Goran Puhar i Aleksandar Stajić, su već u martu te godine na sve načine i na sav glas upozoravali da se dešava nešto novo i da hitno treba spasavati pšenicu. Oni koji su ovo shvatili ozbiljno, na kraju su dobro prošli. Tokom aprila su svi pričali o tome, ali tada je već bilo kasno. Nije loše upamtiti još nešto, a to je – „kada svi vide problem i pričaju o njegovom rešenju – tada je već kasno“. Samo oni koji to prvi shvate su pravi stručnjaci i od stvarne su pomoći.
Većina ljudi se prirodno plaši promena. Možda se toliko i ne plaše promena, koliko te promene u početku izazivaju neprijatnost. I ovo osećanje ili ova sumnja su osnova za većinu manipulacija ljudima. Postalo je pravilo da je ljude prvo potrebno zaplašiti, a potom im prodati rešenje. Ovakvo ponašanje je gore od svih prirodnih kataklizmi. Prirodne kataklizme se mogu preživeti. Ljudska zloba ne može.
Primer je 2015.godina i žuta rđa na pšenici. Nije bila nikakva tajna da je većina proizvođača sa delimičnim strahom gledala pšenicu godinu dana posle rđe. U proleće 2015.godine nije bilo žute rđe i opet je grupa dobrih agronoma to javno i rekla. Mnogo površina pod pšenicom je po preporuci prskano uzaludno.
2016. godina je počela.
Treba pogledati ne samo u 2016.godinu već i nekoliko godina unapred. Kako odlučiti šta raditi?
U sledećih nekoliko godina u ponudi će biti više razne mehanizacije, za sva zemljišta, za sve operacije, za sve vremenske i zemljiše uslove. U ponudi će biti veliki izbor zemljišnih i raznih vrsta folijarnih đubriva. Nudiće se najrazličitija vrhunska semena, sa prinosima o kojima samo maštamo. A tek ponuda pesticida. Činjenica je da danas većina nas ne zna da nabroji šta se sve nalazi u prodaji, a sva se “hemija” reklamira kao najbolja, najsigurnija, da se može koristiti bez razmišljanja.
Svega će biti u izobilju za izabrati osim jednog.
Neće biti dovoljno agronoma.
Neće biti dovoljno agronoma koji će reći šta treba raditi, a šta ne.
Neće biti dovoljno agronoma koji će prepoznati šta i kada treba primeniti neko sredstvo, a kada ne treba uopšte prskati.
Zato će u 2016. godini, kao i u godinama koje dolaze, biti mnogo važnije da poznajete dobrog agronoma nego proizvode koji će biti u ponudi. Samo će agronomi znati da prepoznaju promene u prirodi, bez panike i straha i da spram promena usklade tehnologiju poljoprivredne proizvodnje.
Agronomi će govoriti kako treba uraditi. A svako treba da uradi kako hoće i odluči kome će verovati. Od te odluke zavisiće cela njihova proizvodnja i rezultati u poljoprivredi.
A svako ko želi da postane dobar agronom treba da uči više nego ranije. Ustvari, sa učenjem nikada ne treba ni prekidati.
Stručna podrška:
Basf doo Beograd
Siniša Ilinčić, zaštitar