Repičin sjajnik

Repičin sjajnik je najvažnija štetočina uljane repice koja može uzrokovati smanjenje prinosa I za više od 50 %. Imago pravi štete hraneći se na još ne otvorenim pupoljcima. Većina napadnutih pupoljaka se neće ni otvoriti. Kada se cvetovi otvore na njima više ne dolazi do šteta, jer se tada imaga hrane polenom. Imago repičinog sjajnika prezimljava u zemlji na rubovima polja, šuma i sličnim mestima.

Krajem februara i početkom marta, čim temperatura zemljišta pređe 8 ◦C, a vazduha 12 ◦C, odrasli izlaze iz zemlje te se mogu naći na cvetovima maslačka i drugih korova koji rano cvetaju. Sa korovskih vrsta prelaze na uljanu repicu čim počne formiranje cvetnih pupoljaka. Kada temperature pređu 15 ◦C ženke intenzivnije polažu jaja na pupoljke. Nakon 5-7 dana iz jaja se razvijaju larve koje se hrane cvetnim delovima. Štete od larvi su neznatne i mogu se zanemariti. Štetnost repičinog sjajnika u najvećoj meri zavisi od brojnosti sjajnika na terminalnom cvetu, od termina njegove pojave u odnosu na razvoj cvetnih pupoljaka, od perioda koji protekne od početka zaraze pa do cvetanja i od sposobnosti regeneracije biljke koja zavisi od sorte, agrotehnike i ekoloških faktora.

Stručna služba Victoria Logistic preporučuje insekticid Fastac (a.m. alfacipermetrin) u dozi od 0,1 l/ha ili Decis (a.m. deltametrin) u dozi  0,2-0,3 l/ha za suzbijanje repičinog sjajnika. Prag štetnosti se određuje kada se idući dijagonalno po polju prebroje imaga na 50 terminalnih cvetova repice i izračuna prosečan broj po pupoljku. Kada se utvrdi 0,8-1 sjajnik po pupoljku (u fazi formiranja cvetnih pupoljaka) treba izvršiti tetiranje uz obavezno prethodno obaveštavanje pčelara.