Pripreme za setvu uljane repice

Vreme setve uljane repice se približava. Da bi setva i nicanje bili uspešni, potrebno je voditi računa o određenim faktorima proizvodnje i agrotehnike.

Uljana repica najbolje uspeva na dubokim, plodnim i karbonatnim zemljištima, srednjeg mehaničnog sastava, neutralne reakcije, koja nisu sklona formiranju pokorice, zabarivanju (teška glinovita zemljišta) i brzom isušivanju (laka peskovita zemljišta). Vrlo dobre rezultate uljana repica daje i na nešto vlažnijim, ali dobra aeriranim i plodnim zemljištima. Prilikom odabira zemljišta za proizvodnju uljane repice, važno je da je parcela dobro pripremljena, povoljnog vodno – vazdušnog režima. Repica se uspešno može gajiti na kiselim (do pH 5,5) i alkalnim zemljištima (do pH 8,5), ali joj najviše odgovaraju neutralna do slabo alkalna zemljišta (pH 6,6-7,6).

Uljana repica ima velike zahteve za vodom. Upravo su padavine u prethodnom periodu omogućile kvalitetnu pripremu zemljišta na svim lokalitetima. Ono što je važno napomenuti je da je uljanu repicu potrebno gajiti u plodoredu., nikako posle soje, suncokreta, lucerke, graška.. kao i na parcelama gde ima puno korova gorušice.

Najbolji predusevi uljanoj repici su rano povrće, strnine, kukuruz šećerac, silažni kukuruz i rane fao grupe zrenja kukuruza. 

Obradom zemljišta se moraju stvoriti uslovi za brzo i ujednačeno nicanje relativno sitnog semena i dobro ukorenjavanje u kratkom jesenjem periodu, kako bi repica pre zime izgradila snažnu lisnu rozetu. Osnovna obrada se izvodi na 20-30 cm, najkasnije 3 nedelje pre setve kako bi se zemljište na prirodan način sleglo i omogućila kvalitetna setva. Uljana repica je osetljiva na plitko obrađeno zemljište, jer ima vretenast, nerazgranat koren koji duboko prodire u zemljište. Posle oranja poželjno je izvršiti drljanje da bi se zatvorile brazde i poravnala površina. Ovim se postojeća vlaga u zemljištu bolje čuva što omogućava kvalitetniju predsetvenu pripremu. Predsetvena priprema se obavlja težim setvospremačima u jednom iii nekoliko prohoda, dok se u površinskom sloju od oko 6 cm ne stvori sitnomrvičasta struktura, a na samoj površini sitnije grudve (prečnika do 3 cm) koje sprečavaju pojavu pokorice, koja kod repice može biti veliki problem. Predsetvenom pripremom treba uništiti mlade korovske biljke i klijala semena. Gornji sloj zemlje u koji se polaže seme na dubini od 1,5-2,5cm mora biti mrvičaste strukture. Treba izbegavati setvu u sveže poorano i pripremljeno zemljište. Setva u takvo zemljište je otežana i nekvalitetna, što  dovodi do neravnomernog nicanja i neujednačenog rasporeda biljaka na parceli.

Ukupne potrebe repice, u toku vegetacije, za pojedinim hranivima za prinos od 3.000 kg/ha su: azota (N) 210 kg, fosfora (P2O5) 75 kg kalijuma (K20) 300 kg. Fosforna i kalijumova đubriva se

primenjuju pola pod osnovnu, a druga polovina pred predsetvenu obradu. Prava količina đubriva se određuje na osnovu potreba biljke i obezbeđenosti zemljišta hranivima, a isključivo nakon urađene agrohemijske analize zemljišta. Primena azota je jedna od najvažnijih tehnoloških mera u proizvodnji uljane repice. Od ukupne količine azota 1/3 treba primeniti predsetveno, a 2/3 u vreme prolećnog porasta (krajem februara).