INTERVJU PROF. DR ILIJA ARSENIĆ

Predstavljamo Vam profesora dr Iliju Arsenića sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, sa Departmana za ratarstvo i povrtarstvo. Prof. Arsenić na Poljoprivrednom fakultetu održava nastavu na predmetima meteorologija, fizika i biofizika. On je takođe angažovan i na Prirodno – matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, na Departmanu za fiziku gde studentima predaje uglavnom teorestke predmete iz oblasti meteorologije kao što su dinamička meteorologija, atmosferska turbulencija i numeričke metode prognoze vreme. Pored toga je uključen i u rad Univerzitetske Asocijacije centara za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije i istraživanja — ACIMSI, a u okviru Centra za meteorologiju i modeliranje životne sredine gde trenutno obavlja dužnost rukovodioca Centra.

Profesore, objasnite nam značaj meteorologije i klimatologije pre svega iz ugla poljoprivrede?

Prinosi u poljoprivrednoj proizvodnju, u prvom redu, zavise od meteorologije. Kada po ovom pitanju nešto ne funkcioniše tek tada do punog izražaja dolaze znanja drugih struka, čiji značaj nikako ne želim da umanjim već je u pitanju priroda stvari. Kada bi meteorologija imala mogućnost da može da „šteluje“ vremenske prilike kako to nama odgovara, tada bi sa sigurnošću bila najznačajnija nauka sa stanovišta poljoprivredne proizvodnje. Na žalost (ili na sreću) to nije moguće. Za sada, meteorologija može da potpomogne poljoprivredu samo stručnim analizama i savetima što nikako nije zanemarljiv doprinos. Verujem da ne može postojati dobra i konkurentna poljoprivredna prizvodnja bez sveobuhvatne primene naučnih saznanja ove oblasti nauke. Doajeni naše poljoprivrede, koji su je i doveli na visok svetski nivo na kojem se ona nalazila krajem prošlog veka, su to dobro znali i nikada nisu prenebregavali tu činjenicu. Danas se primena meteorologije vrlo često završava sa vremenskom prognozom objavljenoj na javnom servisu. Verujte mi na reč, meteorologija može da pruži mnogo više. Želeo bih da “bacim svetlo” na još jedan aspekt primene meterologije po kojem je meteorologija u sličnoj situaciji sa našim reprezentativnim fudbalom. Naime, po mojoj slobodnoj proceni, danas u maloj Srbiji živi oko 3 do 4 miliona fudbalskih selektora i otprilike isto toliko iskusnih meteorologa. Dakle nema tu puno mesta za oficijelnu nauku.

Šta se zapravo podrazumeva pod pojmom vremena i klime?

Vreme je trenutno stanje meteoroloških elemenata i pojava koje možemo da osmotrimo. Na pitanje kakvo je vreme, odgovor sadrži temperatura je npr. 20C, mirno je bez vetra, promenljivo oblačno vreme bez padavina. Dakle pojam vremena se vezuje za trenutnu situaciju koju imamo i to izučava meteorologija.

Klima je usrednjeno vreme za duži niz godina. Npr. svi znamo da je oktobar mesec okarakterisan sa temperaturom od oko 12C i upravo je to obeležje klime. Do ovoga smo došli praćenjem, u ovom slučaju temperature, tokom dužeg perioda. Ono što precizno zovemo klimom je kada usrednjavanje izvršimo za 30 godina unazad i upravo te srednje vrednosti nam zaista daju pravi uvid u to kakva je klima nekog područja.

Sve je veća površina zemljišta koja se obrađuje na zemaljskoj kugli, zbor narastajuće potrebe za hranom. Recite nam koliko taj narastajući biljni pokrivač ima uticaja na klimu i vreme?

Biljni pokrivač, u principu uvek blagotvorno utiče na atmosferu iz više razloga. Isparavanje je znatno veće kada imamo biljni pokrivač, tj. snabdevanje atmosfere za vlagom je mnogo bolje. Zatim, biljni pokrivač je onaj koji uklanja ugljen dioksid iz atmosfere, a mi svi znamo da je zbog efekta staklene bašte ugljen dioksid osnovni pokretač i detektovani krivac za klimatske promene čiji smo svedoci. Biljni pokrivač umanjuje kolebanje temperature, može da umanji verovatnoću pojave mraza, umanjuje ili čak potpuno otklanje efekte eolske erozije i sl. Iz navedenog se može zaključiti da su ovo sve pozitivni uticaju biljnog pokrivača na procese koji će se odvijati sa aspekta poljoprivredne proizvodnje. Međutim, treba imati u vidu da nekontrolisana intenzivna poljoprivredna proizvodnja može da uništi obradivu zemlju. Treba imati u vidu da su neke stare civilizacije poput Mesopotamije propale upravo iz ovog razloga. Koliko čujem od kolega pedologa negativni trendovi, u ovom kontekstu, se uočavaju i kod nas.

Poslednjih desetak godina pričamo o promeni klime. Da li se ona stvarno menja?

U meteorologiju sam ušao pre nešto više od 20 godina, tada su tek počeli da se pojavljuju dovoljno moćni računari pomoću kojih se mogla izvršiti klimatska simulacija za desetine godina unapred. U to vreme polovina meteorologa i klimatologa je smatrala da do klimatskih promena neće doći pošto atmosfera ima odbrambenimehanizam kojim može da amortizuje negativne efekte povećanja koncentracije ugljen-dioksida. Meni, tada apsolutnom početniku, nekako su bili bliži argumenti zastupnika tog mišljenja nego zastupnika suprotnog mišljenja. Sada posle 23. godine znam da sam bio potpuno u krivu jer su klimatske promene evidentne i odvijaju se otprilike baš tako kako su to klimatski modeli i predvideli. Naravno, danas posedujemo mnogo bolje, sofistikovanije klimatske modele, mnogo moćnije računare koji nam omogućavaju da još dublje izučavamo uzroke i efekte klimatskih promena.

Na početku Vaše karijere, u radu zajedno sa profesorom Dragutinom Mihajlovićem, ste posedovali savremenu opremu u meteorologiji i tada Srbija nije zaostajala za svetskim kretanjima u ovoj oblasti, recite nam kakva je situacija danas po pitanju ovoga i kako smo mi u svetu prepoznati kao meteorolozi i klimatolozi?

Srbija je uvek bila vrlo zainteresovana za numeričko modelovanje atmosfere i za upotrebu računara u ovoj oblasti. Svojevremeno je u Beogradu postojala veoma jaka škola numeričke meteorologije koja je izrodila dvojicu velikana, akademike Zavišu Janjića i Fedora Mesingera koji su zadužili i srpsku i svetsku meteorologiju. Akademik Zaviša Janjić, naučnik Univerziteta u Beogradu i u tadašnjem Saveznom Hidrometeorološkom zavodu u odeljenju za razvoj, radio je na izradi numeričkih modela za prognozu vremena koji su još tada, slobodno mogu reći, parirali svetskim rešenjima na ovom polju. Nažalost, posle nekog nesrećnog sleda događaja je ostao invalid, pa je bio prisiljen da ode u pečalbu u Ameriku i to u Vašington u njihov Nacionalni centar za prognoze životne sredine (čuveni NCEP), koji spada u najznačajnije svetske meteorološke centre. Tada je sa sobom poveo i par svršenih studenata meteorologije sa kojima i dan danaspravi najznačajnije američke numeričke modele za prognozu vremena. Tako da kada slušate vremensku prognozu koju emituje neka poznata američka TV kuća znajte da je ona verovatno uređena upotrebom numeričkih modela koje su razvili naši ljudi. Mogu slobodno reći da Srbija kao država po ovom pitanju ne zaostaje za svetom. Često volim da se našalim pa kažem da je Srbija u meteorologiji jaka kao i basketu. Ta šala nije daleko od istine! U Novom Sadu, već nekih 20-ak godina, izrađujemo numeričku prognozu vremena. U istom periodu su postojale i studije meteorologije na Departmanu za fiziku Prirodno - matematičkog fakulteta. To je veoma srećna okolnost sa stanovišta razvoja meteorologije jer je omogućila da se obrazuju mladi, novi kadrovi koji su osposobljeni za rad na tim visokosofistikovanim modelima i procesima. Kod nas u Vojvodini prva dva ozbiljna višeprocesorska klaster računara su izgrađena upravo u našoj kući za potrebe prognoze vremena kao i za potrebe klimatskih simulacija. U okviru jednog projekta, koji je finansirala Pokrajinska Vlada, pre 5-6 godina smo na našem klasteru (računaru od 300 procesora) izradili klimatsku prognozu do 2070. godine i na osnovu toga smo dali predviđanja u kom pravcu će klima da se menja u našem području.

Shodno navedenom, recite nam koliko će ta promena klime i vremenska prognoza uticati na poljoprivrednu proizvodnju u našim krajevima?

Imao sam priliku da slušam jednog kolegu zaštitara iz Sankt Peterburga koji je pričao o biljnim bolestima koje su se pojavile u Sibiru za koje je važila pretpostavka da ne mogu tamo da se razviju. Međutim, zbog promene klime stvorili su se uslovi za pojavu istih (štetočina i bolesti). Ono što je gotovo izvesna činjenica, je da će budući ratari da se bore sa drugačijim problemima u poljoprivredi nego što su se naši preci i sadašnje generacije susretale. Na svu sreću Srbija, bez obzira što je mala zemlja, ima dovoljno stručnjaka iz ove oblasti koji mogu da nas upozore i vode kroz buduće specifičnosti poljoprivredne proizvodnje. Dakle prilagođavanje opšte poljoprivredne proizvodnje u narednim decenijama nam je neminovno, međutim nailazimo na jednu poteškoću koji vezujemo za nezainteresovanost upravo onih koji su nosioci same proizvodnje.

Recite nam koje su metode borbe protiv mrazeva, koji su rizik u našem području, a dotiču sve veće površine, u poslednje vreme, novih voćnjaka i vinograda?

Detaljne podatke o godišnjim prosečnim štetama u voćnjacima i vinogradima od mraza mogu da nam daju sami voćari i na osnovu kojih bi zaključili da je mraz žestoko opasna pojava u ovim našim krajevima. Što se tiče buduće klime dobra vest je to da će poslednji prolećni mrazevi da se pojavljuju mnogo ranije što znači da će verovatnoća njihove pojave u aprilu mesecu (kada su najopasniji) biti veoma mala. Uvek svojim studentima govorim da su oni proizvođači koji se bave voćarstvom i imaju biljnu vrstu koja je u vegetaciji u ovom rizičnom prolećnom periodu pravi takoreći kockari, jer u jednom danu mogu izgubiti celokupan rod a sa druge strane imaju mogućnost da se zaštite. Ali znate, možda ove godine neće biti prolećnog mraza pa ću uštedeti. To je, po meni, logika kockara. Metode zaštite od mraza su dobro razrađene i u principu preovladala je najefikasnija, a to je metoda veštačkog kišenja ili orošavanja koja je efikasna do -7C. Možemo reći da je onaj ko je ugradio antifrost sistem putem orošavanja, svoj zasad zaštitio i ne spada u onu grupu kockara. Ono što treba napomenuti je da je ovakav sistem orošavanja efikasan protiv tzv. radijacionih mrazeva koji se javljaju po tihom i vedrom vremenu. Međutim postoji i druga vrsta mrazeva. To su tzv. advektivni mrazevi od kojih, nažalost, ne postoji efikasna zaštita. Srećom, ovakvi mrazevi su prava retkost. Ukoliko me pamćenje dobro služi, od kada radim ovaj posao desile su se samo dve epizode takvih mrazeva u drugoj polovini marta ili početkom aprila. Jedna od tih epizoda se desila upravo ove godine.

Od 2000.godine pa do sada imali smo nekoliko veoma sušnih godina. Možemo li se mi zaštiti od suša i šta nas očekuje u bliskoj budućnosti po ovom pitanju?

Karakteristika klimatskih promena kontinentalne klime je da će se povećati frekvencija, odnosno verovatnoća pojavljivanja kao i inteziteta ekstremnih vremenskih prilika. Suša je oduvek bilo, ali ono što se promenilo je da se sada one češće javljaju i povećan im je intezitet u odnosu na period od pre 70-e godine. Ono što nas čeka u bliskoj budućnosti jesu češće i intenzivnije suše, isto tako češći periodi sa intezivnijim padavinama kada im vreme nije. Jednom rečju evdentno je narušavanje padavinskog režima u našem području.

Recite na kakva je prognoza za sledeću godinu?

Kada sam počinjao da radim, vremenska prognoza se izdavala za 48 časova unapred jer smo tada imali takve numeričke modele i računare na raspolaganju. Danas postoje numerički modeli koji mogu da izrade vrlo pouzdanu osmodnevnu vremensku prognozu. Gornja granica prognozljivosti atmosfere je negde 15 dana. Međutim danas postoje sezonske prognoze koje vrlo ozbiljno radi naš Republički Hidrometeorološki zavod. Ove prognoze redovno pratim i po mojoj slobodnoj proceni su u 90 % slučajeva dobro predvideli. To je vrlo visok procenat. Pre nego što nabavim ogrev za narednu zimu pogledam njihovu sezonsku prognozu. Do sada se nisam prevario. Ove prognoze mogu da se nađu na njihovom sajtu i obuhvataju vremenski period od 6 meseci. Ja volim da kažem da su ovo više predviđanja nego što ih možemo nazvati prognoze.

Često se priča o zagađenju atmosfere i njenom uticaju na promenu klime. Kako se te promene odražavaju na biljni, a kako na životinjski svet?

Atmosfera je jedan jako fino podešen sistem. Nije čovečanstvo toliko moćno u svojoj ludosti prema planeti nego je planeta jako nežna tako da mali poremećaji mogu da dovedu do velikih reakcija same planete. Najveći problem i detektovani krivac za klimatske promene, kao što sam već pomenuo, je kontinuirano povećanje koncentracije ugljen dioksida koji je jedan od gasova koji pravi efekat staklene bašte. Koncentracija ugljen dioksida u atmosferi je svega oko 300 ppm ili 300 milionitih delova, što se na prvi pogled čini da ga gotovo i nema. Međutim i desetak procenata promena nečega tako malog može da dovede do drastičnih promena u ponašanju klime na čitavoj planeti. Pa sada vidite koliko je atmosfera fino podešen sistem.

Možda ćete se iznenaditi ali povećanje koncentracije ugljen dioksida na biljni svet deluje blagotvorno iz razloga što pri njegovom povećanju biljke koriste manje količine vode za isti prinos i kraći im je vegetacioni period. Sa druge strane, povećana koncentracija ugljen dioksida narušava normalno funkcionisanje samog sistema planete zemlje. Obično kod takvih, kompleksnih sistema, uvek postoji pozitivna povratna sprega. Kada se takav sistem malo izvede iz ravnoteže, pozitivna povratna sprega produkuje druge posledice koje sistem udaljava još više od ravnotežnog stanja, npr. malo povećanje temperature dovodi do otapanja polarnih kapa što prouzrokuje da reflektivnost planete zemlje opada pa samim tim apsorbuje još više sunčevog zračenja i dalje povećava svoju temperaturu….

Matematički modeli za scenarija klimatskih promena uzimaju u obzir samo promenu koncentracije ugljen dioksida dok se promene ostalih faktora izuzimaju, a sigurno će delovati u pravcu intenziviranja klimatskih promena. Sasvim sigurno mogu da kažem da ako smo uzeli u obzir samo promenu koncentracije ugljen dioksida i model nam je pokazao kao rezultat klimatske promene do njih će i doći i one mogu da budu samo intenzivnije nego što smo predvideli, a nikako ne mogu da izostanu.

Recite nam nešto o klimi u Vojvodini.

U Vojvodini imamo kontinentalnu klimu sa relativno malo padavina što znači da povrtarstvo ne može bez zalivnog sistema. Osnovni problem klime kod nas je nedostatak vlage tj. nemamo dovoljno padavina. Čitava naša zemlja, pa samim tim i Vojvodina, obiluje sa vodama (mislim na vodotokove, jezera, podzemne vode) samo što mi još to nismo počeli u pravom smislu da koristimo. Klimatske promene kod nas su evidentne. Pojava tigrastog komaraca u našim uslovima nam upravo to govori jer se on pojavio, zato što su se promenili klimatski uslovi i oni mu sada omogućavaju da preživi u našem podneblju. Isto tako novine po pitanju bolesti i štetočina na usevima nam tek prestoje i upravo nam je to pokazatelj menjanja klime.

Profesor Petrić Vas je pominjao, u intervjuu koji je dao za naš bilten, po pitanju upravo pojave tigrastih komaraca i zajedničkog projekta. Recite nam nešto o ideji tog projekta?

Profesionalna detekcija bilo čega sa mernim instrumentima je vrlo skupa zbog cene samih instrumenata i angažovanja stručnog personala. Naša ideja je da se animira građanstvo kroz upotrebu aplikacije i programa na mobilnim telefonima kako bi se vršila detekcija. Zamisao je sledeće: kada korisnik ugleda komarca ima mogućnost da ga uslika i ukoliko poseduje pomenutu aplikaciju jednim klikom prosleđuje informacije u centar za detekciju. Centar prima fotografiju sa svim parametrima o lokaciji, vremenu i koordinatama načinjenog snimka dok korisnik za uzvrat dobija podatke o kojem npr. komarcu se radi. Prednost ovog našeg programa je da se može upotrebljavati i za druge vrste detekcije i praćenja u našoj prirodi.

Recite nam gde možemo da nađemo preciznu vremensku prognozu za period od 7-10 dana koju će naši poljoprivredni proizvođači moći da iskoriste u planiranju sezonskih radova u polju?

Naš Republički Hidrometeorološki zavod poseduje vremenske prognoze za koje mogu da kažem da su sasvim pouzdane. Zavod raspolaže sa vrlo stručnim kadrom iz ove oblasti, opremljeni su sa dobrom računarskog opremom i imaju pristup najkvalitetnijim globalnim informacijama koje su neophodne prilikom izrade vremenske prognoze. Ono šta čitaoci verovatno ne znaju je činjenica da ukoliko želite da napravite prognozu vremena za Novi Sad prvo morate da je napravite za celu planetu, jer atmosfera je jedinstven sistem i ne možete u analizi odvojiti jedan njen deo i posmatrati ga kao nezavisan.

Da li se u okviru istraživanja bavite i nekim specifičnim merenjima?

U saradnji Prirodno – matematičkog fakulteta i pomenutog Centra za meterologiju i modeliranje životne sredine, pre 16 godina je nabavljen vrlo ozbiljan instrument za merenje intenziteta Sunčevog ultraljubičastog zračenja. Koliko mi je poznato, to je najbolji instrument za te namene u čitavom regionu. Taj instrument je instaliran na krovu Poljoprivrednog fakulteta i već 16 godina nam daje uvid u ovaj značajan element našeg životnog okruženja. Kada sam kod toga želim da obavestim vaše čitaoce da je stanje našeg habitusa, po ovom pitanju, redovno. Dakle nema razloga za uzbunu. To naravno nikako ne znači da treba zanemariti redovne mere predostrožnosti i zaštite od ultraljubičastog zračenja jer incidenca melanoma kože, malignog oboljenja verovatno uzrokovanog ovim zračenjem, je u porastu.

Bilten "Za našu zemlju", broj 71, oktobar 2018.