KONTROLA PRISUSTVA GLODARA U ATARU

mr Gordana Forgić, konsultant u zaštiti bilja Sombor, internet stranica www. agrolekar.rs

Sa nicanjem useva strnih žita počinje aktivnost grupe štetočina koje su redovno prisutne u ataru u ovom delu godine. To su glodari. Na usevima pšenice, na lucerištima, u uljanoj repici, u voćnjacima, ova grupa štetočina evidentira se tokom jeseni, a njihova aktivnost ne prestaje ni tokom zimskog perioda.

Sada se zapaža njihovo migriranje i prelazak sa uvratina, neobrađenih površina, kukuruzišta, na mlade ponikle useve. Posebnu pažnju treba obratiti na parcele koje se nalaze u blizini nepoljoprivrednih površina: livada, pašnjaka, kanala i puteva.

Ova grupa ekonomski značajnih štetočina obuhvata veći broj vrsta, a trenutno se najčešće sreću  poljska voluharica i poljski miš.

Obe ove vrste karakteriše brzo prenamnožavanje i ukoliko se na vreme ne suzbiju, njihova brojnost često preraste u kalamitetnu, veoma visoku brojnost, kada je teško zaštititi useve i sprečiti štete koje nanose. Glavni faktori koji uslovljavaju kalamitetnu pojavu ovih štetočina su vremenski uslovi  (toplo vreme i mala količina padavina tokom jeseni), nesistematsko suzbijanje, dostupnost hrane nakon kombajniranja jesenjih useva, kasna obrada zemljišta kao i redukovana obrada pri setvi strnih žita.

Da bi se brojnost štetočina držala pod kontrolom vrlo je važno redovno obilaziti njive pod ozimim usevima i pratiti njihovo prisustvo i brojnost.

Najjednostavniji način kontrole brojnosti je prebrojavanje prisustva aktivnih rupa na 10 probnih površina od po 100 m2, odnosno u 10 redova useva na dužini od 100 m (Priručnik izveštajne i prognozne službe zaštite poljoprivrednih kultura, Kolektiv autora).
 

Za poljsku voluharicu hemijsko suzbijanje treba početi kada se evidentira 5 aktivnih rupa po aru, a kod poljskog miša sa suzbijanjem početi kada se utvrdi 1 aktivna rupa po aru.

Prisustvo više od 5 aktivnih rupa po aru u proseku na jednoj parceli, zahteva suzbijanje na ozimim žitima i uljanoj repici, a za lucerišta se preporučuje suzbijanje kada se u proseku evidentiraju 3 aktivne rupe po 1 aru jer je cilj da se spreči njihovo prenamnožavanje.

Kod krmnog bilja gde je napad znatno jači, da bi prepoznali koje su rupe aktivne, preporučuje se  mera drljanja takvih površina i nakon nekoliko dana izdiferenciraće se aktivne rupe u koje treba postaviti mamke.

Najefikasnije suzbijanje poljske voluharice i poljskog miša vrši se mamcima na bazi cink-fosfida (dovoljna je količina od 5 gr mamaka/rupi). Nakon 10 dana treba ponovo prekontrolisati stanje sa aktivnim rupama. Takođe se mogu koristiti i mamci na bazi bromadiolona (10-20 grama mamaka /rupi).

Veoma je bitno sa suzbijanjem početi pri niskoj brojnosti ovih štetočina. Suzbijanje u ovom periodu doprinosi redukciji zimske populacije iz kojih se razvijaju prolećni naraštaji.

PAŽLJIVO I ODGOVORNO SA SUZBIJANJEM GLODARA!

Da bi suzbijanje glodara bilo uspešno potrebno je voditi računa o sledećem:

1. Pri postavljanju mamaka važno je voditi računa da se mamci postavljaju u aktivne rupe koje treba dobro zatrpati i „nagaziti“, kako ne bi stradala divljač, ptice..

2. Mamke nikako ne rasipati.

3. Mamke nikada ne ostavljati na površini rupe kako da bi se sprečilo trovanje divljači, ptica i dr.

4. Izvođači prilikom suzbijanja obavezno treba da koriste lična zaštitna sredstva (rukavice, masku) radi svoje bezbednosti.

5. Primenu sredstva za zaštitu bilja mogu vršiti samo lica koja poseduju rešenje o primeni naročito o primeni opasnih sredstava za zaštitu bilja.