Prolazi zima

Prolazi još jedna zima. Barem se tako zvala. Drugi put u poslednje tri godine praktično nismo ni imali pravu zimu. Jedino po neki period od desetak dana hladnijeg vremena.

Zbog čega je zima u poljoprivredi važna?

Za sve organizme koji napadaju biljke, bez obzira da li prouzrokuju bolesti ili su štetočine koje napadaju biljku, najteža stvar je preživeti zimu. Zimske hladnoće uništavaju većinu od tih štetnih organizama. I zahvaljujući tome svako proleće krećemo ispočetka sa relativno malim brojem ovih parazita. Oni se tokom godine umnože, ali ih sledeća zima opet vrati na početnu brojnost. Znači, zima je „veliko spremanje“ u prirodi.

Šta se dešava kada nema zime?

Bez prave zime ulazimo u proleće sa velikim brojem i brojnošću štetnih organizama koji pokušavaju da unište ili oštete naše gajene biljke. Pogotovo našim biljkama preti opasnost od onih najmanjih štetočina, kao što su na primer grinje. Kao primer možemo navesti da od jednog para grinja za 10-tak dana imamo oko 1.000 novih grinja. Od tih hiljadu za sledećih desetak dana imamo oko 1 milion novih štetočina. Što je veći broj ovih štetočina sa kojima počinjemo proizvodnu godinu, to je sama zaštita naših useva teža. I ovo je pravilo koje važi za većinu štetnih organizama.

Kako se spremiti za zaštitu useva kada je zima slaba?

Jednostavno se mora biti na oprezu. Već u jesen 2015. godine bilo je vidljivo da se pojavljuju bolesti na ječmu i pšenici. Te bolesti su preko zime trebale prestati sa razvojem. Međutim, one su i dalje prisutne. Znači, potrebno je mnogo češće obilaziti parcele uz sigurnu činjenicu da ćemo najverovatnije morati tretirati pšenicu i ječam ranije nego što smo to navikli. Postoje dobri proizvodi, fungicidi za zaštitu ovih useva, kao što su Duett Ultra, Opera Max ili Opus Team i kada je pšenica u pitanju, uz malo opreza, kod dobrih proizvođača ne bi trebalo da bude problema u zaštiti.

Kako se još prilagoditi promeni vremena?

Potrebno je jednostavno zaboraviti na kalendar i navike. U prirodi ne postoje ni kalendari ni navike. Ona ide svojim tokom. Bez obzira da li smo uspešno nešto radili prethodnih godina, to uopšte ne mora biti uspešno i ove 2016.godine jer se priroda ponaša drugačije. Kada je zaštita soje u pitanju za ovu sezonu, priroda nam je spremila nekoliko iznenađenja, od kojih su dva veoma važna.

Prvo iznenađenje je sve veća pojava i brojnost otpornog štira. Zbog njega treba biti veoma oprezan. Ima ga na oko 60-70% parcela. Da bi se suzbio ovaj korov, treba biti veoma pažljiv. Polako treba uključiti u programe zaštite soje od korova, kao obavezujuće tretiranje herbicidima posle setve, a pre nicanja useva, kao što je primena herbicida WING P. Jedino treba paziti da se ne pretera sa dozom po hektaru, jer proizvodi koji se ovako koriste mogu biti opasni ako padne velika količina padavina u kratkom periodu i ako je korištena veća doza. Obzirom da je za ovu primenu veoma značajna analiza zemljišta, sigurni smo da dobro poznajemo sastav svake pojedine parcele na kojoj će biti posejana soja i da do grešaka u primeni herbicida posle setve,a pre nicanja useva neće doći do pojave fitotoksije.

Kasnije, kada su tretmani preko lista u pitanju, savet je ne isprobavati i ne rizikovati previše. Jednostavno – Corum je herbicid koji je trenutno najjači prema korovima u soji i najnežniji prema princezi soji.

Baš ta nežnost prema soji je drugo iznenađenje prirode. Soja je osetljiva prema preteranoj upotrebi herbicida. Što je priroda ekstremnija, kao prethodnih nekoliko godina, to su oštećenja jača. To je vidljivo kada se pogledaju listovi posle nekih kombinacija koje se reklamiraju kao jeftine. Ako se pogledaju oštećenja na soji, veoma često je i hemija koju možemo da dobijemo besplatno ipak jako skupa. Na kraju zna da ozbiljno ugrozi planirani prinos.

Posebno je kod soje nežan cvet. Oštećenja cveta soje nisu toliko očigledna kao oštećenja lista, ali su mnogo opasnija jer soja zbog toga ostaje bez mahuna, zrna i prinosa. I ovo je jedan od razloga ponekad veoma niskih prinosa soje koje želimo da izbegnemo.

Kako biti pažljiviji prema soji i sačuvati joj i list i cvet od oštećenja?

Osim ova dva, priroda nam je spremila još mnoga druga iznenađenja.

Koja su to iznenađenja?

To niko ne zna. Neka se mogu naslutiti iz ranijih iskustava, ali kako će stvarno biti ne zna se.

A ta ranija iskustva govore da su oni koji su pratili promene u prirodi, slušali dobre savete i koristili dobre proizvode i bolje prolazili...

Dolazi proleće...  

 

Stručna podrška:

Zaštitar, Siniša Ilinčić

BASF DOO Beograd