Prstenasta trulež krtola krompira

Prstenastu trulež krtola krompira prouzrokuje Clavibacter michiganensis ssp.sependonicus - karantinska fitopatogena bakterija, koja se u Evropskoj uniji nalazi na listi štetočina A2, a u Srbiji na listi A1. Ova bakterija predstavlja veliku opasnost za proizvodnju krompira na globalnom nivou. Jedina biljka domaćin joj je krompir i ovaj patogen može izazvati direktne gubitke u prinosu tokom rasta i skladištenja kao i indirektne štete, jer se zbog njenog prisustva smanjuje prinos krompira usled ranog odbacivanja zaraženih listova semenskog krompira.

Geografska rasprostranjenost

Patogen je rasprostranjen u Evropi (Rusija, Švedska, Danska, Finska, Norveška, Poljska), u Aziji (Kina, Japan, Koreja), Africi (Alžir), Severnoj Americi (Kanada). U Srbiji se na osnovu Programa mera od 2007. godine prati prisustvo ovog patogena na poljima pod krompirom. Fitosanitarnim nadzorom i laboratorijskim analizama do danas nije utvrđeno prisustvo Clavibacter michiganensis ssp. sependonicus, te je na osnovu tih činjenica Evropska komisija donela Odluku kojom se priznaje da je Srbija zemlja u kojoj nema ovog opasnog patogena.

Simptomi pojave prstenaste truleži

•        Na biljkama krompira

Prvi simptomi se pojavljuju kasnije u vegetaciji i tada se može uočiti uvelost donjeg lišća u kombinaciji sa hlorozom i blagim uvijanjem ivice listova krompira. U kasnijim fazama, pojavljuju se svetlo žute površine između nerava, a cela stabljika vene. Na preseku stabla curi bakterijski eksudat, koji je sirast i beličaste je boje. Infekcija se intenzivnije razvija kada su leta vlažna i prohladna. Često simptomi truleži mogu biti prikriveni zbog razvoja saprofita ili zamenjeni sa nekom drugom bolesti (rizoktonija, crna noga ili suša).

•        Na krtolama krompira

U ranim fazama infekcije, oko sprovodnih sudova tkivo postaje poluprovidno, staklasto, kao natopljeno vodom. Kako infekcija napreduje, tako se tkivo oko vaskularnog prstena degradira - razvija se bezbojna trulež kašaste koegzistencije. Ako se stisne presečena krtola, pojaviće se beličasti, sirasti iscedak. Kasnije vaskularni prsten postaje tamniji i jasniji, a nekroza se širi na okolno tkivo.

Spoljašni simptomi na krtolama nisu uobičajeni, ali u uznapredovalom stadijumu infekcije može doći do pojave udubljenih, zvezdastih lezija na kori, crvenkasto - braon boje, kroz koje curi bakterijski eksudat za koji se mogu prilepiti čestice zemlje.

Način širenja patogena i ciklus razvoja

Osnovni izvor zaraze sa bakterijom Clavibacter michiganensis ssp. sependonicus su zaražene krtole krompira. Sadnjom zaraženih krtola zaraza se prenosi u narednu vegetaciju. Sečenjem krtola povećava se broj zaraženih biljaka. Do infekcije krtola može doći kontaktom sa kontaminiranim oruđem, mašinama ili ambalažom, kao i neposrednim kontaktom između zdravih i zaraženih krtola. Patogen se preko zime održava u krtolama krompira u polju i u skladištima i tako se prenosi u narednu vegetaciju proizvodnje krompira.

Prevencija i mere zaštite

Osnovne mere zaštite su preventivne mere:

- kontrola uvoza pošiljaka krompira

- setva sertifikovanog semena

- primena plodoreda u proizvodnji krompira

Hemijske mere zaštite ne postoje.

Stručna podrška: Dipl.ing Milena Petrov, PSS Poljoprivredna stanica Novi Sad