Štete i suzbijanje samoniklog suncokreta

Stručna podrška: mr Ilija Bjelić, PSS Zrenjanin

Štete od samoniklog suncokreta

Štetnost samoniklog suncokreta, kao i kod svih ostalih korova, zavisi od njegove brojnosti i momenta nicanja. U slučaju male brojnosti, samonikli suncokret ne može značajno da smanji prinos, ali može povećati rezervu semena u zemljištu koja će u narednim godinama praviti velike probleme.

Kod velike brojnosti, smanjenje prinosa svih useva može biti veliko. Na terenu Srednjeg Banata najveća brojnost samoniklog suncokreta uvek je pronalažena u usevu gajenog suncokreta. Neretko se dešavalo da broj biljaka gajenog i samoniklog suncokreta, na delu parcele ili na čitavoj parceli, bude podjednak. Jedne godine su stručnjaci PSS Zrenjanin u usevu suncokreta izbrojali oko 50.000 biljaka gajenog i 50.000 biljaka samoniklog suncokreta. Samonikli suncokret je zauzimao čitav međuredni prostor pa je u velikoj meri smanjio prinos useva.

Samonikli suncokret predstavlja veliku konkurenciju gajenim biljkama za prostor, svetlost, hranu i vodu. To naročito važi u slučaju kada su biljke samoniklog suncokreta jako visoke i razgranate. Kada je u pitanju vreme nicanja, šteta za useve je najmanja ako samonikli suncokret nikne rano I ako se suzbija na odgovarajući način. Kod kasnog nicanja je suzbijanje veoma otežano, bez obzira na to o kom usevu je reč. Kasno ponikli samonikli suncokret najveće probleme pravi usevima niskog rasta kao što su soja i šećerna repa. Po tome se samonikli suncokret ne razlikuje od ostalih korova. Samonikli suncokret otežava izvođenje međuredne obrade, zaštite i žetve useva. Samonikli suncokret je prenosilac parazitne biljke volovod i većeg broja bolesti suncokreta, koje predstavljaju glavni problem u proizvodnji i najvažniji uzrok velikog variranja prinosa između parcela i godina.

Samonikli suncokret je izvor sledećih bolesti koje napadaju gajeni suncokret: plamenjača, siva pegavost, mrka pegavost, crna pegavost, rđa, pepelnica, sivo-mrka pegavost, bela trulež. Sve ove bolesti najpre napadaju samonikli suncokret pa sa njega prelaze na gajeni. Zbog toga je, sa stanovišta suzbijanja bolesti, veoma važno da na parceli nema samoniklog suncokreta koji je glavni prenosilac bolesti. Na kraju treba pomenuti da samonikli suncokret pravi velike probleme u proizvodnji semenskog suncokreta jer se može ukrštati sa njim. Prilikom ukrštanja dolazi do “zagađivanja” semenskog suncokreta. Iz tog razloga, posebna pažnja pri proizvodnji semenskog suncokreta posvećuje se izboru parcele. Na semenskoj parceli i u njenoj okolini ne sme biti samoniklog suncokreta, što se dosta teško postiže s obzirom na to da je samonikli suncokret jako rasprostranjen. Prostorna izolacija od drugih useva suncokreta i samoniklih biljaka suncokreta mora iznositi minimum 1.500- 2.000 metara. Slični problemi postoje i u proizvodnji oleinskog suncokreta koji se odlikuje visokim sadržajem oleinske kiseline. On se ne sme ukrstiti sa samoniklim suncokretom i sa suncokretom koji ima standarni sastav ulja. Ako dođe do ukrštanja, sadržaj oleinske kiseline će se smanjiti. Zbog toga se traži prostorna izolacija od 200- 500 metara, što zavisi od zahteva semenske kompanije i karakteristika hibrida.

Samonikli suncokret u ječmu na kraju vegetacije

Samonikli suncokret u kukuruzu na kraju vegetacije

Samonikli suncokret u suncokretu na kraju vegetacije

Suzbijanje samoniklog suncokreta

U ovom delu će biti reči samo o agrotehničkim merama suzbijanja. U borbi protiv samoniklog suncokreta, najvažnije od svega je da prilikom žetve ne dođe do osipanja semena gajenog suncokreta. Dakle, izvođenje žetve na vreme i kvalitetno, glavni je način za sprečavanje pojave samoniklog suncokreta. Međutim, mnogim proizvođačima ovo ne polazi za rukom pa je važno reći šta da se radi posle žetve suncokreta ako je prosuta velika količina semena. Najbolje rešenje je da se zemljište obrađuje na takav način koji sprečava unošenje osutog semena na veću dubinu zemljišta.

Dubokim oranjem, seme suncokreta dospeva na veliku dubinu. Ono može da nikne tek posle sledećeg dubokog oranja, koje će osuto seme izneti u površinski sloj zemljišta. Iz tog razloga, duboko zaorano seme niče u narednih nekoliko godina. Zbog svega navedenog, posle žetve suncokreta ne treba duboko orati. Obrada se može izvesti razrivačkim oruđima, tanjiračama, rotacionim drljačama, multitilerima itd. Bitno je da se seme suncokreta ne unese duboko u zemljište. Tanjirače rade plitko, a ostala navedena oruđa, bez obzira na dubinu rada, slabo mešaju zemljište pa ispunjavaju zadati cilj.

Ako se obavi plitka obrada, najbolje je posejati pšenicu ili neku drugu strninu zbog toga što strnine bolje podnose plitku obradu od ostalih ratarskih useva. Dominantan način obrade zemljišta za strna žita u Srednjem Banatu je tanjiranje koje se izvodi 1-3 puta, zavisno od uslova rada i korišćenih sejalica. Ako se zemljište obradi na opisani način, nicanje suncokreta započinje odmah posle žetve suncokreta, pod uslovom da u zemljištu ima dovoljno vlage za nicanje. Pošto seme nije obradom uneto na veliku dubinu, nicanje suncokreta traje od jeseni do leta naredne godine. U tom periodu će nići većina osutog semena, a ponikle biljke će stradati od obrade, niskih temperature i herbicida. Na taj način se do kraja vegetacije strnih žita rezerva semena suncokreta u zemljištu jako smanji.

Kako to izgleda u proizvodnji, lepo ilustruje primer ogleda strnih žita koji je PSS Zrenjanin izvodila pre nekoliko godina. Te godine je mnogo suncokreta osuto zbog oluje koja je oborila na zemlju stabla suncokreta. U periodu od žetve suncokreta do tretiranja strništa totalnim herbicidima nakon žetve pšenice, samonikli suncokret je nicao u šest navrata. Nicanje u talasima je karakteristika samoniklog suncokreta, ali i ostalih korova. Prvi put je suncokret nikao nekoliko dana posle žetve suncokreta, jer je neposredno nakon žetve pala kiša. Ove biljke su uništene prvim tanjiranjem. Drugi talas, koji je nikao između prvog i drugog tanjiranja, uništen je drugim tanjiranjem. Treći talas je nikao nakon nicanja pšenice u oktobru. Njega su uništili mrazevi u toku zime. Često se desi da suncokret dobro prezimi, zbog tople zime i dobre otpornosti suncokreta na niske temperature. Četvrti talas samoniklog suncokreta nikao je u martu. On je bio uništen u aprilu, herbicidima koji su primenjeni u pšenici. Zbog kišovitog vremena, pre žetve pšenice došlo je do nicanja i petog talasa. Pošto je kombajniranje pšenice obavljeno dosta nisko, sve biljke suncokreta su uništene prilikom žetve. Nakon žetve pšenice, zbog kišovitog vremena, nije odmah obavljeno ljuštenje strništa pa je nikao i šesti talas samoniklog suncokreta. On je uništen primenom totalnih herbicida na strništu. Važno je istaći da neće svake godine samonikli suncokret tako često nicati. Posmatrana godina je imala veoma povoljne uslove za nicanje, što se ne javlja tako često.

U Srednjem Banatu je redovna pojava da strnište ostaje neobrađeno sve do jeseni. Neki proizvođači ne tretiraju strnište totalima pa se suncokret nesmetano razvija sve do jeseni i donosi veliku količinu semena. Suncokret može doneti seme i u slučaju da se primene totali, ako posle primene herbicida dođe do novog nicanja samoniklog suncokreta, a proizvođači više ništa ne rade na strništu. Mnogo puta smo uočili da suncokret može doneti seme čak i u slučaju kada mu je vegetacija jako skraćena zbog kasnog nicanja.

On je razvio takvu vrstu adaptacije da biljke visoke svega 10-20 cm mogu doneti životno sposobno seme. To seme je veoma sitno, ali je sposobno da zadrži klijavost nekoliko godina i da daje normalne biljke. Zbog toga se na strništu obavezno mora uništavati samonikli suncokret pre nego što formira zrelo seme. U okopavinama je uništavanje samoniklog suncokreta drugačije nego u strninama. Kada se u jesen obavi duboko oranje pa se na proleće zaseje neka okopavina, nicanje samoniklog suncokreta se razvlači na nekoliko godina. U okopavinama se suncokret može uništavati međurednom obradom i pomoću herbicida. Međurednom obradom se ne mogu uništiti biljke u redovima useva i u neobrađenoj zoni pored redova. Hemijskim putem se u svim usevima može uništiti samonikli suncokret, ali samo do određene faze useva. Kada usevi prerastu tu kritičnu fazu, preostaje samo ručno uklanjanje samoniklog suncokreta što je veoma skupo pa tu operaciju retko ko praktikuje.

Kada je u pitanju gajeni suncokret, važno je istaći da proizvođači moraju voditi računa o tome da li su sejali konvencionalni suncokret ili suncokret tolerantan na herbicid Pulsar ili Exspress. Pošto samonikli suncokret u velikom procentu nasleđuje tolerantnost na herbicide, radi njegovog efikasnijeg suzbijanja, treba menjati tip suncokreta koji se seje. Primera radi, prvi put se seje standardni suncokret, drugi put suncokret tolerantan na Pulsar, a treći put suncokret tolerantan na Exspress. Takav način rada obezbeđuje mnogo efikasnije suzbijanje samoniklog suncokreta nego u slučaju višekratne setve istog tipa suncokreta.

Bilten "Za našu zemlju", broj 46, oktobar 2016.