Značaj i suzbijanje podgrizajućih sovica u poljoprivrednoj proizvodnji

S obzirom na veliki broj različitih vrsta sovica (oko 25.000 vrsta) i štete koje nanose u poljoprivrednoj proizvodnji, proizilazi njihov ekonomski značaj u većini zemalja u svetu i kod nas.U fauni sovica značajno mesto zauzimaju podgrizajuće sovice koje su polifagne u ishrani i napadaju veliki broj gajenih biljaka i imaju široko geografsko rasprostranjenje.

O značaju podgrizajućih sovica ukazuju mnogobrojni podaci o štetama koje su nastale naročito za vreme njihovih masovnih pojava: ozima sovica (Agrotis segetum) uništila je 212.000 ha pod raznim usevima u Ukrajini 1924. godine, proletnja sovica (Euxoa temera) je u Bugarskoj uništila razne useve na 32.000 ha, u Srbiji je uništila razne vrste useva na oko 60.000 ha tokom 1946-1950. godine, podgrizajuće sovice uništile su okopavine na oko 25.000 ha u severnoj Bosni 1942. godine....

Štetne sovice se prema načinu na koji gusenice oštećuju biljke, zadržavanju gusenica na biljkama i morfologiji glavene čaure, dele na podgrizajuće i lisne. Zajedničko za sve sovice je da leptiri lete noću, da ih privlači izvor svetlosti i da je štetni stadijum koji oštećuje gajene biljke gusenica.

U grupi štetočina koje oštećuju podzemne biljne delove značajno mesto zauzimaju podgrizajuće sovice koje se javljaju kao polifagne i ishranom oštećuju veliki broj ratarskih i povrtarskih gajenih biljaka: kukuruz, šećernu repu, suncokret, duvan, luk, salatu, pasulj, papriku, krompir. Kao najštetnije vrste podgrizajućih sovica kod nas se navode: ozima sovica -Agrotis segetum na područjima sa černozemom, proletnja sovica-Euxoa temera, sovica ipsilon-Scotia ipsilon i usklična sovica-Scotia exlamationis, koje pričinjavaju štete pri njihovim gradacijama.

Na području koje pokriva PSS Sombor praćenje intenziteta javljanja podgrizajućih sovica radi se od 1980. godine putem svetlosne lampe lovljenjem leptira. Pojedinih godina intenzitet se prati uzorkovanjem i analizom zemljišta na prisustvo ovih štetočina, praćenjem prisustva štetočina tokom vegetacije, a uspostavljanjem Prognozno-izveštajne službe praćenje pojave štetočina radi se i feromonskim klopkama. Najbrojnije vrste na svetlosnoj klopci u okolini Sombora za period 1994- 2004. od podgrizajućih sovica bile su ozima sovica kada je ulovljeno 4.081 komada i usklična sovica (ulovljeno 3.185 komada). Prema našim podacima, nakon 2003. godine dolazi do opadanja lovljenja i prisustva ovih štetočina na našem području usled promene klimatskih uslova, strukture setve, tako da je u periodu od 2003- 2013. godine najbrojnija bila sovica ipsilon i u tom periodu je ulovljeno 2.384, ozime sovica 2.304 i usklične sovice 1.192. Najbrojnija godina sa štetama od podgrizajućih sovica bila je 2003.godina, koju karakteriše izrazita suša, gde su štete uočene na okopavinama pre svega na kukuruzu. Na osnovu rezultata praćenja daju se preporuke o potrebi preduzimanja mera suzbijanja ovih štetočina.

Podgrizajuće sovice se preko dana nalaze u zemljištu, a tokom noći podgrizaju i oštećuju biljke u nivou korenovog vrata. Kao posledica oštećivanja biljaka, utiču na smanjenje biljnog sklopa što se direktno odražava na smanjenje prinosa.

Intenzitet oštećivanja i visina šteta od podgrizajućih sovica, zavisi od brojnosti gusenica, njihovog uzrasta i razvijenosti useva.

Jedna gusenica po dužnom metru, četvrtog uzrasta u periodu do obrazovanja prvog lista kukuruza, prouzrokuje signifikantni gubitak 27% biljaka i smanjivanje prinosa za 2.900 kg/ha.

Suzbijanje podgrizajućih sovica je otežano pre svega zbog činjenice da veliki deo vremena prilikom oštećivanja provode u zemljištu. Suzbijanje podgrizajućih sovica je uglavnom bazirano na hemijskim merama primenom insekticida, dok su integralne mere suzbijanja uglavnom zanemarene.

Sovica ima dve generacije godišnje i prezimljava u stadijumu odrasle gusenice. Tokom aprila se obrazuju lutke. Odrasli insekti najintenzivnije lete u trećoj dekadi maja i početkom juna. Gusenice prve generacije oštećuju tokom juna i početkom jula meseca, a period štetnosti druge generacije je tokom septembra i oktobra meseca. Po ekonomskom značaju daleko je važnija prva generacija ove štetočine kada nastaju najveći gubici na kukuruzu, duvanu, suncokretu, šećernoj repi i raznim povrtarskim kulturama.

Za masovno razmnožavanje ove vrste podgrizajućih sovica povoljno je toplo i suvo proleće i leto i topla i umereno vlažna jesen. Pri nižim temperaturama i obilnim padavinama uvećava se mortalitet gusenica, povećava se sterilnost kod ženki, znatno se smanjuje broj položenih jaja. Gradacije ove vrste ograničene su na period 1-1,5 godine. Glavna oštećenja podgrizanjem biljaka nastaje u poslednja tri uzrasta gusenica (IV,V,VI) i to uglavnom tokom noći u vidu proređivanja useva u oazama nastajanjem golih mesta, a može doći do potpunog uništenja useva na celoj parceli.

Ekonomski je najvažnija vrsta iz grupe podgrizajućih sovica naročito za kukuruz. U Srbiji ima dve generacije godišnje, prezimljava u stadijumu lutke i odrasle gusenice. U Vojvodini se leptiri sreću tokom cele vegetacije što je slučaj i za naše područje. Izrazito je migratorna vrsta i tokom proleća leptiri migriraju iz Mediterana u rejone srednje Evrope. Mnogobrojnija je i štetnija prva generacija jer niska relativna vlažnost nepovoljno deluje na razmnožavanje ove sovice tokom letnjih meseci. Blage zime pogoduju uspešnom prezimljavanju ove štetočine i masovnom razmnožavanju u proleće iduće godine. Štetočina je polifagna, a naročito napada kukuruz, šećernu repu, duvan, lucerku, kupus, paradajz i to naročito kasno posejane useve. Gusenice mlađeg razvojnog stadijuma oštećuju lišće, a starije gusenice podgrizaju mlađe biljke u visini površine zemljišta. Oštećene biljke propadaju i javljaju se oaze praznih mesta koje se koncentrično šire. Masovne pojave ove sovice u Srbiji zabeležena je 1932. i 1970. godine.

Usklična sovica je dosta slična ozimoj sovici po rasprostranjenosti, biologiji i načinu oštećivanja. Evro-azijska vrsta je vrlo česta u Srbiji i spada u grupu najštetnijih podgrizajućih sovica. Tokom godine ima dve generacije i prezimljava u stadijumu odrasle gusenice. U proleće se gusenice pretvaraju u lutku, a leptir leti maja- jula i avgusta-septembra. Gusenica ima šest uzrasta, polifagna je i hrani se sa oko 75 vrsta biljaka, ali najveće štete pričinjava okopavinama. Ishrana gusenica završava se u oktobru kada se temperatura spusti na 8-9 stepeni.

SUZBIJANJE PODGRIZAJUĆIH SOVICA

Obzirom na specifičan način života podgrizajućih sovica i činjenicu da oštećuju biljke najčešće ispod površine zemlje, da značajnija oštećenja nastaju od starijih uzrasta gusenica, suzbijanje ovih štetočina je otežano i ne može biti bazirano samo na hemijskim merama suzbijanja. Stoga uspešno suzbijanje ovih štetočina pored pesticida, podrazumeva i primenu agrotehničkih mera i oslanjanje na prognozu i signalizaciju u okviru koncepta integralne zaštite, koji podrazumeva racionalnu primenu pesticida i očuvanje čovekove sredine.

Od agrotehničkih mera u borbi protiv podgrizajućih sovica radi smanjivanja šteta važno mesto pripada ranijoj setvi okopavina, obradi zemljišta, poštovanju plodoreda, uništavanju korova, navodnjavanju, optimalnom đubrenju.

Blagovremenom setvom okopavina, izbegava se podudaranje osetljive faze porasta biljaka sa pojavom i napadom gusenica ovih štetočina koje uglavnom oštećuju slabije biljke i biljke zaostale u porastu.

Raznovrsnom obradom zemljišta (međuredna kultivacija, zaoravanje strnjike, duboko oranje..) redukuje se brojnost podgrizajućih sovica, uništavanje jaja, lutaka i gusenica druge generacije podgrizajućih sovica i time smanjuje populacija štetočina u narednoj godini.

U periodu masovnog polaganja jaja i piljenja gusenica, navodnjavanje smanjuje štete usled uginjavanja mladih gusenica u uslovima nedostatka aeracije.

U suzbijanju podgrizajućih sovica, značajnu ulogu ima sistematsko uništavanje korova, naročito tokom maja, juna i avgusta meseca, pre masovne pojave leptira jer se na taj način uništavaju korovi čijim se nektarom leptiri dopunski hrane.

Dobrom agrotehnikom obezbeđuje se brži porast biljaka i takve biljke bivaju manje oštećene, a i brže se oporavljaju od napada gusenica.

Hemijsko suzbijanje podgrizajućih sovica može se raditi unošenjem insekticida u zemljište i folijarnim tretiranjem. Donošenje odluke o primeni insekticida u zemljište mora biti bazirano na prethodnoj analizi zemljišta tokom oktobra i ustanovljavanja brojnosti prezimljujućih gusenica metodom kopanja zemljišnih uzoraka. Najbolji rezultati se dobijaju unošenjem insekticida u zemljište pre setve okopavina i povrća na bazi a.m. foksim i hlorpirifos. Prilikom preduzimanja hemijskih mera suzbijanja, neophodno je poštovati kritične brojnosti gusenica.

Efikasno suzbijanje podgrizajućih sovica bazira se na:

•      determinaciji štetočina

•      prognozi i signalizaciji

•      brojnosti gusenica

•      primeni insekticida pri

dominiranju mlađih gusenica (prvog i drugog uzrasta, primena insekticida kada dominiraju gusenica IV-VI uzrasta podgrizajućih sovica daje nezadovoljavajuće rezultate)

•      izboru insekticida

•      vremenu primene insekticida.

Pri folijarnoj primeni insekticida najbolji rezultati pri našim ispitivanjima dobijeni su primenom insekticida iz grupe piretroida i insekticida na bazi hlorpirifosa kao i kombinacijom insekticida ove dve grupe. Zbog specifičnog načina ponašanja gusenica podgrizajućih sovica, poznato je da izlaze na površinu zemlje u večernjim satima, suzbijanje treba obaviti u kasnim večernjim satima uz primenu veće količine vode.

Ozima sovica (Agrotis segetum)

Oštećenja od podgrizajućih sovica

Sovica ipsilon (Agrotis ipsilon)

Usklična sovica (Agrotis exclamationis)

Stručna podrška: mr Gordana Forgić, PSS Sombor doo, Sombor

Za našu zemlju, broj 42/43