Kukuruzni plamenac u 2015.godini

Kukuruzni plamenac  (Ostrinia nubilalis) je štetočina koja se hrani velikim brojem gajenih i korovskih biljaka. Najveće štete pričinjava u proizvodnji kukuruza, posebno semenskog kukuruza i kukuruza šećerca. Od povrtarskih vrsta, ekonomski značajne štete nanosi usevu paprike, paradajza, pasulja, boranije i dr. Štete koje nastaju, umanjuju prinos i kvalitet dobijenih proizvoda. Hraneći se na kukuruzu šećercu, klipovi bivaju zagađeni izmetom gusenica, a na merkantilnom kukuruzu mehanička oštećenja od gusenica postaju otvoreni put za naseljavanje plesni koje proizvode mikotoksine. Na paprici, gusenice se ubušuju uz peteljku ploda. Hraneći se semenom i mesom ploda zagađuju plod izmetom, a prodor mikroorganizama izaziva trulež, koja papriku čini neupotrebljivom za ishranu.

Ukoliko se ne sprovodi monitoring i kontinuirano praćenje leta leptira i polaganje i piljenje jaja, a potom na osnovu podataka i suzbijanje plamenca, štete u kukuruzu i paprici mogu biti i preko 50% napadnutih biljaka odnosno plodova.

Na koji način odrediti momenat suzbijanja kukuruznog plamenca i izbeći nepravovremene tretmane? Pre svega poznavanjem biologije štetočine. Tehnika “nagađanja” o vremenu izvođenja tretmana nosi sa sobom visok rizik. Pokušaj da se plamenac kontroliše u usevu bez primene pravila monitoringa je ekonomski neefikasan i često uz mnogo više hemijskih tretmana nego što je opravdano. Prognozno izveštajna služba Vojvodine prati dinamiku leta leptira, koja je osnov za monitoring ove štetočine.

Vizuelnim pregledom kukuruza različitih grupa zrenja na teritoriji PSS Instituta Tamiš iz Pančeva, uočeno je polaganje jaja prve generacije kukuruznog plamenca 5.6.2015. godine. Tim pregledom konstatovano je da su jajna legla položena na hibridima ranijih rokova setve i to na 1-3% biljaka. Faza razvoja kukuruza 7 razvijenih listova po BBCH skali 17. Prag štetnosti za kukuruz šećerac je 5% biljaka sa jajnim leglima kukuruznog plamenca, a za merkantilni kukuruz prag štetnosti je 10%. Vizuelnim pregledom 9.6.2015. godine, uočena je promena boje jajnih legala iz sedefasto - bele u oker, registrovano je 1% novopoloženih jajnih legala i početak piljenja jajnih legala na 1% biljaka. Procenat napadnutih biljaka kretao se i do 60% za prvu generaciju. Druga generacija kukuruznog plamenca počela je sa polaganjem jajnih legala 23.06.2015. godine. Procenat napadnutih biljaka bio je znatno manji u odnosu na prvu generaciju i kretao se od 2 do 11%.

 Prikazani datumi i vrednosti napadnutih biljaka navedeni su da bi poljoprivredni proizvođači uočili koliko je kratak period od momenta kada registrujemo jajna legla do momenta kada je potrebno izvršiti hemijski tretman.

Prilikom odlučivanja za hemijski tretman, osim praga štetnosti, postoje i drugi činioci koji neretko mogu biti ograničavajući. To je, pre svega, način aplikacije pesticida u kukuruzu. Uređaji za izvođenje hemijskog tretmana za suzbijanje prve generacije kukuruznog plamenca, uglavnom su traktorske prskalice koje se koriste za ostala hemijska tretiranja kukuruza u fazi razvoja do 10 razvijenih listova. Međutim, drugu generaciju kukuruznog plamenca koja se obično pojavljuje krajem jula meseca, nije moguće suzbijati na ovaj način. Za tu namenu potrebne su prskalice visokog klirensa koje za prosečno poljoprivredno gazdinstvo uglavnom nisu dostupne. To je motivisalo poljoprivredne proizvođače da samostalno naprave uređaj kojim će moći da rade hemijska tretiranja u kukuruzu kada je u fazi metličenja (faza razvoja metlice u punom cvetanju) i dalje. Važna karakteristika ovako “dizajnirane” prskalice je što raspored i položaj dizni u samostalnoj izradi obezbeđuje tretman i metlice, ali i klipa kukuruza.

Na oglednom polju PSS Instituta Tamiš, prati se procenat položenih jajnih legala na hibridima različitih grupa zrenja, ali su postavljeni i ogledi koji prate prisustvo i napad štetočine u različitim rokovima setve, na različitim sistemima obrade zemljišta. Prvi rezultati u oceni šteta od kukuruznog plamenca, ukazuju na postojanje razlike između tretiranih i netretiranih površina. U ogledima su izvedeni tretmani i protiv prve i protiv druge generacije kukuruznog plamenca. Korišćeni su preparati na bazi sintetičkih insekticida, ali i na bazi bioloških insekticida Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki, rotenon i piretrin.

Rezultati u oceni šteta od kukuruznog plamenca ukazuju na postojanje razlike između tretiranih i netretiranih površina. Uočeno je da hibridi posejani u kasnijim rokovima setve (krajem aprila), imaju niži procenat napadnutih biljaka jer su u momentu polaganja jajnih legala prve generacije bili u fazi sa razvijena 2-3 lista kukuruza i prijemčivost za leptira je bila niska. 2015. godinu je obeležilo prisustvo prirodnih neprijatelja koji parazitiraju jajna legla kukuruznog plamenca (Trichograma sp.), tako da je u ovoj godini bilo neophodno koristiti ekotoksikološki povoljnije preparate koju su selektivni prema korisnim organizmima. Prilikom ocene bolesti na klipovima kukuruza je uočeno prisustvo Fusarium sp. i Aspergilus sp., ali u najvećem procentu samo na klipovima sa oštećenjima od insekata.

Iako je dosta proučavana Ostrinia nubilalis, monitoring bolesti i oštećenja od insekata ukazuju da će kontrola kukuruznog plamenca biti i dalje jedan od izazova pred zaštitom bilja i selekcionerima.

Stručna podrška:

Maja Sudimac, dipl.ing.zaštite bilja

PSS Institut Tamiš, Pančevo