Bakterioze – veliki problem na gajenom povrću

Poslednjih godina smo svedoci sve veće pojave bakterioza na raznim vrstama gajenog povrća koje nanose veoma značajne, ekonomske štete.

Bakteriozna plamenjača paprike, čiji je prouzrokovač bakterija Xanthomonas campestris pv. vesicatoria je najrasprostranjenija i ekonomski najštetnija bakterioza na paprici kod nas.

Bakteriozna pegavost lišća paprike pri masovnoj infekciji prouzrokuje opadanja zaraženog lišća i često izaziva defolijaciju, što dovodi do značajnog smanjenja prinosa.

Prve promene se uočavaju krajem juna i početkom jula, posle kišnog perioda ili navodnjavanja. Na listu se pojavljuju manje, vlažne pege koje se pri povišenim temperaturama i većom vlažnošću vazduha šire i obrazuju krupne, mrke pege koje su okružene hlorotičnim oreolom. Pegavost i hloroza se šire zahvatajući mlađe lišće, a jače oboleli donji listovi žute i opadaju.

Izvor zaraze za bakterioznu plamenjaču paprike, predstavljaju ostaci obolelih biljaka i zaraženo seme, odakle se infekcija prenosi na rasad, a zatim na biljke u polju. Parazit se dalje širi kišnim kapima, navodnjavanjem i vetrom. Toplo i kišovito vreme pogoduju širenju infekcije.

Efikasna kontrola bakterioza može se rešavati istovremenim obuhvatanjem tri osnovna pravca zaštite:

1. upotreba zdravog semena i izbor otpornih sorti za setvu,

2. uklanjanje biljnih ostataka i pravilan plodored,

3. hemijska zaštita.

Sa hemijskom zaštitom treba početi pre pojave uočljivih simptoma zaraze, jer kada se simptomi uoče za efikasnu zaštitu je kasno. Na žalost kod nas, a i u svetu nema efikasnih preparata za suzbijanje bakterija, već se preporučuju preparati na bazi bakaroksihlorida i bakarhidroksida.

Poljoprivredna stanica Novi Sad u kontinuitetu već 10 godina u Gospođincima na proizvodnim parcelama izvodi oglede na paprici radi uvida u mogućnost suzbijanja prouzrokovača bakteriozne pegavosti lišća paprike.

Naše preporuke proizvođačima paprike su:

-       zaštitu sa bakarnim preparatima (Bakarnioksihlorid, Kocid, Bakrocid, Cuproxat), krenuti odmah posle ukorenjavanja i nastaviti svakih 10-14 dana do intenzivnog cvetanja.

-       Ako u periodu intenzivnog cvetanja (jun, jul) imamo optimalne uslove za razvoj i širenje bakterije (temperatura 25-32ºC, visoka vlažnost - kiša, navodnjavanje) treba nastaviti zaštitu sa preparatima na bazi aktivne materije bakar (Pergado R), metiram + trobazni bakarsulfat (Polyram DF + Cuproxat), boskalid i pyraklostrobin (Signum).

-       Proizvođači treba  da vode računa da primenu bakarnih preparata u vreme cvetanja paprike urade u večernjim časovima kako bi fitotoksičnost ovih preparata na cvet bila minimalna.

Bakteriozna plamenjača pasulja, čiji je prouzrokovač Xanthomonas campestris pv. Phaseoli  je najznačajnija i najrasprostranjenija bakterioza na pasulju kod nas. Kod pasulja ova bakterija prouzrokuje plamenjaču i kod nas se javlja gotovo svake godine i smatra se najštetnijim obolenjem kod pasulja.

Najuočljiviji su simptomi na listovima i mahunama. Formiraju se sitne i vlažne pege koje se brzo šire i spajaju, i dolazi do nekroze lisne površine - list izumire, postaje suv i lomljiv, dolazi do cepanja lišća, a pri jačoj zarazi i do opadanja. Na mahunama se uočavaju okruglaste, masne pege, koje vremenom postaju udubljene, crvenkastomrke boje i prekrivene žućkastom tečnošću  – bakterijskim eksudatom. Pri jačoj zarazi mahune zaostaju u porastu i deformišu se. Sa mahune bakterija prodire na seme, gde se takođe pojavljuju pege.

Prve zaraze bakterijom potiču iz zaraženog semena, odakle se zaraza sa bolesnih biljaka širi na susedne zdrave biljke. Bakterija se širi kišnim kapima, navodnjavanjem, vetrom, insektima, a njenom širenju pogoduje toplo i vlažno vreme.

Kao i kod bakterioze paprike i kod pasulja, efikasna kontrola bakterioze obuhvata tri osnovna pravca rada:

1.upotrebu zdravog semena i izbor manje osetljivih sorti za setvu,

2.uklanjanje biljnih ostataka i pravilan plodored

3. i hemijsku zaštitu.

Poljoprivredna stanica Novi Sad kod proizvođača u Sirigu u poslednjih pet godina sprovodi oglede na pasulju u cilju uvida u mogućnost suzbijanja prouzrokovača bakteriozne pegavosti lišća pasulja.

Preporuka je da se sa primenom preparata na bazi bakra počne pre početka cvetanja pasulja i ako su povoljni vremenski uslovi za razvoj bakterija (temperatura i vlažnost) da se nastavi tretiranje i u vreme cvetanja i formiranja mahuna (juni, juli). Ove tretmane obavezno izvoditi u večernjim časovima kako bi fitotoksičnost na gajenu biljku pasulja bila manja. Od preparata koji su ispitivani u ogledu zadovoljavajuću efikasnost su ispoljili Kocid, Pergado R, Bakarnioksihlorid, Funguran OH i Cuproxat.

Stručna podrška:
Dipl.ing Milena Petrov
PSS „ Poljoprivredna stanica „ Novi Sad
Stručna služba zaštite bilja