Priprema za setvu soje i đubrenje

Dr Duško Marinković, zamenik rukovodioca Stručne službe Victoria Logistic

Svaka proizvodna godina specifična je na svoj način zbog čega se pre početka izvođenja bilo koje agrotehničke mere moramo prilagoditi uslovima koji trenutno vladaju na našim parcelama. U narednom periodu očekuje nas primena azotnih đubriva i priprema za setvu jarih ratarskih useva.

Predsetvena priprema

Osnovi cilj predsetvene pripreme zemljišta, treba da bude ravnanje, usitnjavanje i formiranje setvenog sloja u što manjem broju prohoda. Ukoliko smo osnovnu obradu izvršili kvalitetno, za predsetvenu pripremu dovoljan nam je jedan ili najviše do dva prohoda. Greške koje smo napravili u osnovnoj obradi predsetvenom pripremom je nemoguće u potpunosti anulirati. U takvim situacijama moramo se zadovoljiti da uz što manji broj prohoda izvršimo zadovoljavajuću pripremu zemljišta. Povećanje broja prohoda neminovno dovodi do poskupljivanja proizvodnje, ali i do isušivanja površinskog sloja zemljišta, što u ovoj proizvodnoj sezoni može biti od posebnog značaja. U sušnim uslovima povećani broj prohoda može dovesti do neujednačenog nicanja, težeg ukorenjavanja i proređivanja sklopa. Prvu pripremu potrebno je izvršiti što ranije čim se za to steknu uslovi, odnosno čim vlažnost zemljišta bude adekvatna za kvalitetno izvođenje ove mere. Drugu pripremu treba izvršiti nekoliko dana pre setve. Predsetvenu pripremu treba obavljati kada je vlažnost zemljišta 16-20% od poljskog vodnog kapaciteta. Ukoliko se predsetvena priprema obavlja pri većoj vlažnosti zemljišta, dolazi do njegovog lepljenja za oruđe, povećanja negativnog efekta gaženja, slepljivanja strukturnih agregata. Obrada zemljišta u ovakvim uslovima dovodi do pogoršanja njegovih fizičkih osobina.

U uslovima smanjene vlažnosti dolazi do raspršivanja zemljišta što može dovesti do formiranja pokorice ukoliko nakon setve parcela bude izložena intenzivnim i obilnim padavinama. Ovakvi uslovi mogu dovesti do smanjivanja broja biljaka po jedinici površine. Dubina prodiranja radnih organa treba  da obezbedi formiranje setvenog sloja na dubini od 5-6 cm. Površinski sloj mora imati sitno mrvičastu i rastresitu strukturu kako ne bi došlo do formiranja  pokorice (prosečna veličina grudvi oko 3 cm) i kako bi klica što lakše izašla na površinu. U dubljem sloju moramo stvoriti nešto tvrđi sloj zemljišta kako bi seme imalo dobar kontakt i kako bi se mlade biljčice što lakše ukorenile. Ovakvim izvođenjem predsetvene pripreme najbolje se čuva vlaga u zemljištu čime se obezbeđuju dobri preduslovi za brzo i ujednačeno nicanje soje. Nekvalitetna predsetvena priprema dovodi do neujednačenog nicanja, što za posledicu ima siguran pad prinosa. Treba izbegavati setvu u sveže pripremljeno zemljište. Setva u takvo zemljište je otežana i nekvalitetna, što dovodi do neravnomernog nicanja i neujednačenog rasporeda biljaka na parceli. Ukoliko je zemljište nakon setve rastresito i suvo obavezno izvršiti valjanje, a ukoliko je vlažno i/ili optimalno zbijeno (dobar kontak semena sa zemljištem-tvrda posteljica mek pokrivač) valjanje treba izostaviti.

Primena azotnih đubriva

Primeni mineralnih đubriva posebno azota, treba posvetiti posebnu pažnju, zbog čega određivanje količine ovih đubriva treba obaviti na osnovu rezultata agrohemijskih analiza zemljišta. Pored većih ulaganja u proizvodnju primenom nekontrolisanih količina N đubriva na kraju vegetacije imamo i siguran gubitak prinosa. Primena N đubriva kod soje je specifična. U početku svog rasta i razvoja ova biljna vrsta zahteva određene količine azota u zemljištu, oko 50 kg/ha. Kasnije tokom vegetacije na korenovom sistemu soje  dolazi do formiranja simbioze sa bakterijama iz roda Rhizobium. Zahvaljujući ovoj simbiozi soja koristi atmosferu kao izvor neophodnih količina azota. Kako bi broj kvržica na korenu bio što veći, neophodno je primeniti odgovarajuća mikrobiološka đubriva. Nekontrolisana upotreba N đubriva na parcelama na kojima se planira proizvodnja soje, dovešće do formiranja manjeg broja kvržica na korenu. U takvim uslovima ova biljna vrsta će umesto da simbiotskim putem obezbedi sebi dovoljne količine N, koristiti ovaj hranljivi element iz zemljišta.

Bilten "Za našu zemlju", broj 51, mart 2017.