Zahtevi povrća za hranivima

Dipl.ing Ljubica Vukićević, rukovodilac Stručne službe Victoria Logistic

Nepravilna i obilna upotreba mineralnih đubriva, a koja jeste najčešće prisutna u konvencionalnoj proizvodnji povrća, može da izazove zakišeljavanje zemljišta, pri čemu zemljište postaje nepovoljno stanište za mnoge korisne mikroorgnizme, ispošćeno je i teže se obrađuje. Mineralna đubriva mogu da utiču na smanjenje brojnosti amonifikatora-mikroorganizama koji oslobađaju azot u formi NH3 iz organske materije. Organska đubriva zapravo leče zemljišta koja su upropašćena nekontrolisanom upotrebom mineralnih đubriva.

Osnovni cilj biljne organske proizvodnje je povećanje plodnosti zemljišta, a ono se postiže korišćenjem organskih hraniva, mineralnih i bakterioloških đubriva koja su dozvoljena za upotrebu u organskoj proizvodnji. Indirektne mere za povećanja plodnosti zemljišta su plodored, korišćenje zelenih i suvih biljnih ostataka u vidu organskog malča, pokrovni usevi, združeni usevi I zelenišno đubrenje. Povrće ima povećane zahteve za makro i mikroelementima, pri čemu najveći broj povrtarskih vrsta ima povećane zahteve za kalijumom (kaliofilne biljke). Više azota zahtevaju biljke koje obrazuju krupne listove (kupusnjače, salate) dok pri proizvodnji semena biljke traže više fosfora. Za većinu povrća, posebno plodovitog, najpoželjniji odnos N:K je 1:2. Na nedostatak gvožđa vrlo su osetljivi salata i spanać, pristupačnost cinka je veoma važna za pasulj, crni i beli luk, dok će na nedostatak molibdena veoma reagovati karfiol, boranija, grašak, paradajz, salata I spanać. Za normalan rast i razvoj karfiola, kupusa, celera, salate, graška, pasulja, paradajza, šargarepe i cvekle veoma je važan bor, dok na nedostatak mangana jako reaguju krastavac, crni luk, spanać, salata, paradajz i paprika. Visoke količine azota mogu negativno da utiču na kvalitet povrća. Veće količine azota utiču na produžavanje vegetacije, takvo povrće se teže čuva preko zime, ima lošiji ukus, a povećava se i sadržaj štetnih nitrata i nitrita.

 

Salata, spanać, cvekla, rotkva, keleraba i blitva najviše nakupljaju nitrata (preko 2.500 mg/kg sveže materije). Nešto manje nitrata i to do 1000 mg/kg nakupljaju šargarepa, kupusnjače i boranija dok paradajz, paprika, krastavac, brokoli, karfiol, beli i crni luk ga najmanje nakupljaju (200-500 mg/kg). Za pravilnu ishranu organskog povrća neophodno je precizno izračunavanje potrebnih količina i vrsta organskih đubriva. Osnovni princip ishrane biljaka u organskoj proizvodnji je u povećanju plodnosti zemljišta I pristupačnosti hraniva u zemljištu. U ovakvom sistemu ishrane potrebno je poznavati hemijske, fizičke i mikrobiološke karakteristike zemljišta, kao i osobine organskih đubriva i dužinu perioda njihove mineralizacije. Kao I kod svake biljne proizvodnje obavezno se počinje od analize plodnosti zemljišta, koja će pokazati osnovne I njegove najvažnije karakteristike. Za povećanje plodnosti zemljišta u organskoj proizvodnji koristi se zreli stajnjak, baštenski kompost, glistenjak, komercijalna organska hraniva, mikrobiološki i fitoeko preparati. U proizvodnji na otvorenom još se koriste i zeleni i suvi malč, pokrovni usevi (posebno leguminoze) združeni usevi, zelenišno đubrenje, ostaci biljaka i zeleni ugar. Sva ova organska đubriva utiču na poboljšanje fizičkih, hemijskih i mikrobioloških karakteristika zemljišta direktno povećavajući sadržaj humusa koji čini osnovu plodnosti zemljišta.

Prema potrebama za đubrenjem povrtarske vrste možemo podeliti u tri grupe:

1. Povrće koje se obilno đubri stajnjakom: paradajz, paprika, plavi patlidžan, krompir, kupusnjače (kupus, kelj, karfiol, keleraba i sl.), vrežasto povrće (lubenica, dinja, krastavac, tikve), praziluk i celer

2. Povrće koje se đubri manjom količinom đubriva gaji se druge godine posle unošenja organskih đubriva, korenasto povrće (mrkva, peršun, paštrnak), crni i beli luk, salata I spanać

3. Povrće koje se gaji treće godine posle unošenja stajnjaka, i najčešće se ne đubri organskim đubrivom, a to su: grašak, boranija, bob

Ovakav odnos prema organskim đubrivima omogućuje planiranje proizvodnje i izbor vrste povrća u toku tri ili više godina. Kao i kod drugih biljnih vrsta, i kod organskog povrća hraniva se koriste u osnovnoj i predsetvenoj pripremi zemljišta i za prihranjivanje. Za povrće duge vegetacije polovina ukupne količine potrebnih hraniva se daje pred setvu ili sadnju, a prema potrebi biljke se prihranjuju prosečno u razmaku 20-30 dana. Povrće kratke vegetacije đubri se pred setvu ili sadnju (grašak, salata, spanać), a po potrebi se prihranjuje svakih 7-10 dana. Kako bi se održala puna kondicija biljaka poželjno je primenjivati prihranjivanje - folijarno (preko lista) i fertigacijom (sistemom za zalivanje) svakih 7-10 dana i to sa tečnim organskim đubrivima ili sa biljnim pripravcima (domaći ili kupljeni), fito-eko preparatima, čajem ili ekstraktom koprive I drugim biljnim pripravcima o kojima smo pisali. Povrće brzo reaguje na nedostatak hraniva. Kada se na biljkama pojave promene koje označavaju nedostatak makro ili mikroelemenata treba ih odmah prihraniti na odgovarajući način.

Dodatak 1

Naš Zakon o organskoj poljoprivredi i regulativa EU dozvoljavaju korišćenje sledećih organskih i mineralnih đubriva: Stajnjak (sopstvena organska proizvodnja), sušeno kokošije đubrivo (iz domaće proizvodnje), kompost (sopstvena proizvodnja ili sertifikovan), osoka (tečni stajnjak uz fermentacije), treset, glina (perlit, vernukulit), supstrat posle proizvodnje gljiva, nusproizvod biljne proizvodnje (iz bio-bašte i organske proizvodnje), morske alge,strugotina, drveni pepeo, guano sirovi fosfat, aluminkalcijum fosfat, tomasovo brašno, kalijumove soli, kalijum sulfat, prirodni kalijum karbonat, kalijum i magnezijum karbonat, magnezijum sulfat, kalcijum hlorid, elementarni sumpor, kameno brašno (od bazalta kvarca, kalijumove gline, bentonit), krečnjak od školjki i algi, minerali kalijuma, mikroelement.

Dodatak 2

Sa većim količinama stajnjaka se đubre paradajz, paprika, plavi patlidžan, krompir, kupusnjače, vrežasto povrće, praziluk i celer, sa manjom količinom korenasto povrće, crni i beli luk, salata i spanać, a ne đubre se grašak, boranija, bob.

Bilten "Za našu zemlju", broj 51, mart 2017.