Hraniva u organskim đubrivima

Dipl.ing. Ljubica Vukićević, rukovodilac Stručne službe Victoria Logisitic

Zelenišno đubrenje

Zelenišno đubrenje je postupak namenske proizvodnje sveže organskematerije (nadzemne i korenske mase gajenih biljaka-siderata) namenjen đubrenju zemljišta, pri čemu za cilj ima poboljšanje njegovih fizičkih, hemijskih i bioloških osobina, odnosno povećanje plodnosti zemljišta i prinosa gajenih useva. Usevi pogodni za ovu namenu su oni koji u kratkom vremenskom periodu formiraju veliku biljnu masu, i zahvaljujući razvijenom i dubokom korenovom sistemu usvajaju hraniva iz dubljih slojeva zemljišta, premeštajući ih na taj način u oranični sloj zemljišta. Za ovu namenu najpovoljnije su leguminozne biljke koje mogu da fiksiraju atmosferski azot i prenesu ga u zemljište. Najčešće se koriste detelina i lupina, stočni grašak ili stočna repa, grahorice, kao i neleguminozne biljke: uljana repica, suncokret, raž, ječam, slačica, facelija ili ljuljevi. Usevi zelenišnog đubriva razvijaju veoma živu mikrobiološku aktivnost u zemljištu I imaju uticaj na rastresanje i biogenost podoraničnog sloja uz pomoć moćnog korenovog sistema. Kao rezultat svestranog delovanja zelenišnog đubrenja na zemljište može doći do povećanja prinosa narednog, a nekada i sledećeg useva. Zelenišno đubrenje obezbeđuje zemljište sa azotom iz zelene mase, a leguminozne biljke, zahvaljujući delovanju kvržičnih bakterija, i azotom iz vazduha. Potencijalne količine azota koje se unose leguminozama mogu biti vrlo značajne i zavise od vrste, i to lucerka 114-223 kg/ha godišnje, pasulj 20-121 kg/ha, bob 178-251 kg/ha, soja 22-310 kg/ha, grahorica 110, grašak 174-196 kg/ha.

Stajnjak

Stajnjak je jedno od najstarijih organskih đubriva. Hiljadama godina pre pojave mineralnih đubriva njegovom primenom održavana je i popravljana plodnost zemljišta. Masovnom upotrebom mineralnih đubriva, sa visokom koncentracijom hraniva, zanemarena je primena organskih đubriva i plodored. Rezultati brojnih istraživanja potvrđuju ogromnu ulogu stajnjaka u održavanju biogenosti zemljišta I povećanju prinosa gajenih biljaka. Stajnjak je pre svega potpuno đubrivo, jer sadrži sve neophodne elemente za ishranu biljaka. Osim hraniva sadrži prirodne hormone koji stimulišu rast i razvoj biljaka. Zahvaljujući visokom sadržaju organske materije, stajnjak održava i povećava opštu plodnost zemljišta popravljajući mu fizičke, hemijske i biološke osobine, što ga čini najboljim organskim đubrivom za sve vidove biljne proizvodnje. Klasičan stajnjak je smesa čvrstih I tečnih ekskremenata domaćih životinja izmešan sa prostirkom, i prerađen radom aerobnih mikroorganizama. Stajnjak se može smatrati kompleksnim đubrivom jer pored svih makroelemenata sadrži i mikroelemente. Stajnjak sadrži i aktivne materije kao što je vitaminski B kompleks. Ako je dobro pripremljen sadrži približno 35% trajnog humusa. Hemijski sastav stajnjaka najviše zavisi od vrste životinja od kojih potiče, a uzima se da je prosečno stajsko đubrivo sledećeg sastava: voda 75%, suva materija 25%, azot 0,5%, fosfor 0,2%, kalijum 0,6%. Od količine svežeg stajnjaka kompostiranjem dobija se oko 40% kompostiranog stajnjaka.Takav stajnjak sadrži prosečno 0,5% N, 0,25% P205, 0,60% K20, organske materije 20% i mikroelemente: 10-20 mg/kg bora; 150-200 mg/kg mangana, bakra 15-20 mg/kg.

Tečna organska đubriva

U tečna organska đubriva spadaju rastvori stajnjaka, rastvori živinskog đubriva, komposta, humusa, fermentisani ekstrakti, čajevi biljaka bogatih hranljivim materijama koji mogu imati i specifičan fitoncidni efekat. Tečna ogranska đubriva se koriste kao prihrana i u ključnim periodima kao što su: presađivanje, cvetanje, plodonošenje i tokom suše. U zavisnosti od mogućnosti, tečna organska đubriva se mogu primenjivati jednom mesečno ili jednom u dve nedelje tokom celog vegetacionog perioda. Jedno od najboljih i najkorisnijih tečnih organskih đubriva koje možete sami napraviti, a uz to je i besplatno, je đubrivo od koprive. Besplatna organska đubriva su u stvari svuda oko nas, samo je potrebno malo više da obratimo pažnju na prirodu koja nas okružuje. Određivanje količina hraniva za određeni prinos kod svih biljnih vrsta je veoma složen proces. Zasniva se na analizi zemljišta i potrebi biljaka (usvajanje i potrebe ze određeni prinos) pri čemu se moraju uzeti u obzir mnogi faktori kao što su: izdvajanje azota iz humusa, period i intezitet mineralizacije organskih đubriva, pokrovnih zelenišnih đubriva, ostataka biljaka, trgovačkih organskih đubriva biljnog I životinjskog porekla itd. Orjentacione količine i vrste organskih đubriva mogu se izračunati na bazi iznošenja hraniva prinosom i sadržaja hraniva u zemljištu.

Bilten "Za našu zemlju", april 2017, broj 52.