Zdravstveno stanje zasada maline u Bačkoj

Stručna podrška: dipl. ing zaštite bilja Predrag Knežević, izvestilac PIS Vojvodine, PSS Vrbas

Bolesti biljaka su poremećaji u njihovom životnom ciklusu koji mogu smanjiti količinu i kvalitet onih biljnih delova zbog kojih se biljka gaji. Prouzrokovači bolesti mogu biti dvojake prirode: nežive — neparazitske i žive — parazitske prirode. Neparazitske bolesti se mogu javiti zbog visokih ili niskih temperatura, povećane ili smanjene vlažnosti zemljišta ili vazduha te nedostatka ili suviška hraniva u zemljištu. Parazitske bolesti su rezultat pojave parazita koji žive u ili na biljci, crpeći iz nje hranu da bi preživeli. Njihovi prouzrokovači su razni mikroorganizmi: gljive, bakterije, virusi, mikoplazme te štetne vrste insekata i grinja.

Veoma je bitno razlikovati neparazitne od parazitnih bolesti, jer od pravilnog utvrđivanja prouzrokovača nastalih poremećaja, zavisi izbor mera zaštite useva ili zasada, pri čemu se hemijske mere sprovode kada su iscrpljene sve ostale mogućnosti zaštite useva i zasada.

Povećana količina padavina tokom protekle sezone u vreme intenzivnog porasta izdanaka maline, pogodovala je jačem potencijalu bolesti maline, što je registrovano putem meteoroloških stanica Metos, koje funkcionišu pod okriljem sistema Prognozno izveštajne službe AP Vojvodine i Republike Srbije. Dominantna gljivična oboljenja u malini protekle sezone bila su: sušenje izdanaka maline — Didymella i siva plesan plodova— Botrytis. S druge strane, tekuću 2017. vegetacionu sezonu karakterišu količine padavina koje su znatno ispod višegodišnjeg proseka, izrazito visoke temperature vazduha i veoma smanjena relativna vlažnost vazduha. Narodski rečeno, vruće i suvo vreme. Krajem prve dekade jula ove godine, u zasadima maline je uočena pojava sušenja izdanaka. Zasadi maline se na području opština Kula, Vrbas i Odžaci, navodnjavaju sistemom kap po kap, veoma malo se koriste mikrorasprskivači za vlaženje lista. U takvim vremenskim uslovima biljke maline više odaju vode transpiracijom (isparavanjem) nego što je koren u mogućnosti da usvoji vode iz sistema kap po kap.

Pojava sušenja malina na terenu

Bačke je upravo sušenje izdanaka maline ali neparazitske prirode (nema patogena), što je potvrđeno makroskopskim i mikroskopskim pregledom biljnog materijala u fitosanitarnoj laboratoriji PSS Vrbas, a u okvirusistema Prognozno izveštajne službe. Bitno je istaći da u zasadima maline u kojima se koristi orošavanje lista tokom ovog sušnog perioda, do pojave sušenja izdanaka nije došlo ili je došlo tek u tragovima.

Bilten "Za našu zemlju", broj 56, avgust 2017.