Nezara viridula L. (Heteroptera: Pentatomidae) — stenica

Stručna podrška: dipl.ing.zaštite bilja Jelena Perenčević, PSS Sombor

Nezara viridula je poreklom iz Etiopije, ali se odomaćila na Mediteranu, a kasnije je introdukovana i u druge delove sveta sa toplijom klimom. Otopljavanjem vremena, stenica N. viridula se raširila na kopneni deo Evrope. Prema podacima Redei, Torma, (2003.), N. viridula se javila i Južnoj Mađarskoj u okolini Segedina 2002- 2003. godine. U Srbiji je registrovana u reonu Beograda, Novog Sada i Sombora, a u većoj brojnosti 2008- 2009. godine u reonu Fruške Gore što pretpostavlja da je dospela u Srbiju pre registracije u Mađarskoj. Stenica se masovno javlja na soji, paprici, paradajzu, vinovoj lozi i nekim korovima (Kereši, i dr. 2012.).

Prognozno izveštajna služba Novi Sad navodi da je u Vojvodini uočena pojava stenica N. viridula 2014. godine. Ova 2017.god. je bila topla i sušna, a to je prouzrokovalo masovniju pojavu stenica u celoj Vojvodini. Stenica Nezara viridula je posebno bila brojna na povrću. Imaga stenica N. viridula su u obliku štita (Pentatomidae), zelene boje (sl. 1). Antene imaju pet segmentiranih članaka. Na gornjem delu štita nalaze se 3 bele mrlje. Krila potpuno pokrivaju abdomen. Mužjaci su nešto manji 12.1 mm, a ženke su 13.15 mm dužine. Kopulacija traje nekoliko minuta po sistemu stenica prema stenici. Ženke polažu jaja tri do četiri nedelje posle izletanja u grupama od 30 do 130.Jaja polaže na naličju listova, ali na gornjem delu useva. Larve se pile otvaranjem poklopca na jajima kao kod većine stenica. Prvi stupanj larvi ostaje na leglu, ne hrani se. Ishrana počinje tek kada su larve L2 stupnja koji traje obično oko 5 dana. Larve imaju 5 stupnjeva. Morfološke karakteristikei obojenost je različita za svaki stupanj razvića N. viridula je izuzetno polifagna, jer se hrani sa veoma različitim vrstama biljaka od korova, cveća, raznih useva pre svega povrtarskih i voća.

N. viridula ima usni aparat za probijanje i sisanje koji je u obliku rostruma. Rostrum je duži, prodire u biljku i tako se stenica hrani iz ksilema. Na mesto ishrane ubacuje tečnost proteinskog porekla iz pljuvačnih žlezda, koji menja ukus biljke. Kroz ksilem uglavnom protiču minerali i voda pa povlačenjem utiče na sintezu organske materije i time na rast, formiranje plodova itd. Stenice se hrane svim delovima biljaka ali primarno plodovima, kao što je to kod soje seme, na paradajzu na plodovima. Ishranom semenom soje, utiče i na hormonalne poremećaje koji regulišu faze razvića. Kod intezivnije ishrane sa plodovima povrća ili semena kod soje znatno se smanjuje komercijalna vrednost u pogledu kvaliteta, ali i zaostajanja u rastu i dovodi i do opadanje plodova povrća ili mahuna na zemlju. Utvrđeno je da kod povrća prenosi i bakterioze.

Ciklus razvića

Kao i većina stenica Pentatomidae, prezimljava kao adult skriven ispod kore drveća, ostataka lista i drugim lokacijama zaštićenim od spoljnih uslova. Kada temperature u proleće počinju da se povećavaju iznad 10.C, imago počinje da se hrani, kopulira i polaže jaja. Ima nekoliko generacija godišnje. Prag štetnosti za suzbijanje stenice na soji je uhvaćenih 36 stenica na 100 otresanja u entomološki kečer.

Suzbijanje

Insekticidi se najčešće koriste u vreme cvetanja soje i formiranja plodova. Za suzbijanje se koriste kontaktni insekticidi kao što je hlorpirifos ili fention prskanjem sa većom količinom vode da bi delovao na imaga koja simuliraju smrt i padaju na zemlju. Zbog doletanja novih imaga, izvode se 2 prskanja u razmaku od 10 do 14 dana po generaciji odnosno zavisno od razvića useva.

Slika 1. Nezara Viridula

Slika 2. Larve L5 N. virula ma plodu paradajza

Bilten "Za našu zemlju", broj 57, septembar 2017.