Tradicionalni proizvodi, novi Pravilnik kao potencijal za razvoj ruralne ekonomije

Stručna podrška: Dipl.inž. Aleksandar Davidov, PSS Novi Sad

Poljoprivredni proizvođači, proizvođači mleka, živih životinja i ribe, od 1.januara 2018. godine mogu legalno da proizvode domaće tradicionalne proizvode-prerađevine, i prodaju ih sa kućnog praga.

Novim Pravilnikom bliže se propisuju male količine primarnih proizvoda koje služe za snabdevanje potrošača, područja za obavljanje tih delatnosti kao i odstupanja koja se odnose na male subjekte u poslovanju hranom u odnosu na izgradnju, uređenje i opremanje objekata, uslovi u poslovanju hranom u slučaju primene tradicionalnih metoda u određenim fazama proizvodnje i prometa hrane kao i kod subjekata u poslovanju hranom koji se nalaze u područjima u kojima postoje posebna geografska ograničenja.

Usvajanjem novog Pravilnika o direktnoj prodaji data im je šansa da posebna znanja i tradiciju na kojoj počivaju, stave u funkciju unapređenja porodične ekonomije. Posebna znanja koja se odnose na proizvodnju tradicionalnih proizvoda čine značajan deo i same kulturne baštine područja na kojem se nalaze gazdinstva. Pravilnikom je definisano ko su mali proizvođači i koji obim stočarske proizvodnje ih definiše, ali i da je poljoprivredni proizvođač odgovoran za bezbednost i kvalitet hrane koju proizvodi i stavlja u promet.

Proizvođač, odnosno mali subjekt u poslovanju hranom, stavlja je u promet na način da ispunjava veterinarsko- sanitarne, odnosno opšte i posebne uslove higijene hrane u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom.

Proizvođač direktno prodaje ili isporučuje krajnjem potrošaču, odnosno lokalnim maloprodajnim objektima koji direktno snabdevaju krajnje potrošače, primarne proizvode u količinama koje su definisane unutar tabela koje čine sastavni deo pravilnika.

Mali proizvođači su oni koji nedeljno prodaju maksimalno 200 litara mleka, 500 jaja ili 100 komada živine u registrovanim ili odobrenim objektima. U ovu grupu spadaju i oni koji za prodaju imaju do 100 kilograma mesnih prerađevina nedeljno, a 1.000 kg godišnje u registrovanim objektima.

Dozvoljene količine mogu biti i veće, u slučaju da robu nude poljoprivredna gazdinstva koja su registrovale male mlekare, klanice ili preradu mesa. U tom slučaju male registrovane klanice u odobrenim objektima će moći da kolju godišnje do 500 junadi, 1.000 teladi, do 2.500 svinja, ovaca i koza, živine do 100.000 komada godišnje.

Što se tiče prerade mleka u malim registrovanim mlekarama, moći će da prerađuju godišnje do 250.000 litara mleka kao i da se preradi do 100.000 kg mesa u malim preradama u odobrenim objektima.

Prema propisima, proizvođači će biti direktno odgovorni za bezbednost i kvalitet hrane i moraće da ispune veterinarsko-sanitarne i opšte uslove higijene namirnica, ali neće biti u obavezi da uvode sistem HACCP , niti da svoje poslovanje sa njim usklađuju.

Očekuje se se da će farmeri samoinicijativno usklađivati postupke u proizvodnji tradicionalnih proizvoda sa sistemom HACCP -a, jer uspostavljeni sistemi upravo rasterećuju farmere od preterane brige za bezbednost namirnica odnosno, poslovanjem po ovim principima rizici se praktično svode na minimum.

Novi Pravilnik donosi i dovoljni minimum kontrole proizvodnje tradicionalnih proizvoda po vrsti proizvoda. Farmeri su dužni da najmanje dva puta godišnje kontrolišu uzorke namirnica. Proizvođači mleka imaju rigorozniji nadzor, jednom kvartalno očekuju ih ispitivanje sirovog mleka na ukupan broj bakterija.

Živinari će jednom godišnje kontrolisati meso na prisustvo salmonele.

Namirnice moraju da budu zdravstveno ispravne, a dozvolu za prodaju će imati samo oni proizvođači koji imaju sopstvenu proizvodnju.

Mali proizvođači upisuju se u poseban registar, ne samo zbog kontrole veterinarske inspekcije već i zbog toga što će imati olakšane uslove poslovanja.

U donošenju novih propisa korišćena su iskustva Austrije, Francuske i Mađarske.Pokazalo se da je to bio dobar podsticaj za male proizvođače da razvijaju tradicionalnu proizvodnju na svojim gazdinstvima i da povećaju konkurentnost svojih farmi odnosno ukupne poljoprivrede kojom se bave kao svojom osnovnom delatnošću.

Za detaljno upoznavanje sa mogućnostima koje pruža novi Pravilnik potrebno je upoznati se sa sadržajem istog. Za sve nedoumice i pojašnjenja moguće je obratiti se nekoj od Poljoprivrednih stručnih službi ili Veterinarskoj inspekciji.

Puni naziv pravilnika je: PRAVILNIK o malim količinama primarnih proizvoda koje služe za snabdevanje potrošača, području za obavljanje tih delatnosti kao i odstupanja koja se odnose na male subjekte u poslovanju hranom životinjskog porekla

Pravilnik je objavljen u :"Službeni glasnik RS", broj 111 od 11. decembra 2017.

Bilten "Za našu zemlju", broj 61, januar 2018.