25 godina od osnivanja Društva selekcionera i semenara Srbije

Svečana akademija povodom navršavanja 25 godina od osnivanja Društva selekcionera i semenara Republike Srbije, održana je 16. novembra u svečanoj sali Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

Sve članice su imale mogućnost da se obrate i svako iz svoje perspektive prokomentariše situaciju u poslednjih 25 godina, istakne konkretne uspehe ali i probleme sa kojima se suočavamo.

Događaj je bio dobra prilika da se domaća naučna i stručna javnost podseti na privredni i izvozni potencijal oplemenjivačke i semenarske struke i značaj ovog sektora za razvoj nauke i istraživanja u oblasti biotehnologije.

Kako bi se dodatno naglasilo da je oplemenjivanje i semenarstvo poljoprivrednih biljaka jedan kompleksan sistem koji povezuje obrazovanje visoko specijalizovanih kadrova, fundamentalna genetička istraživanja, biljne genetičke resurse, oplemenjivanje, tehnologiju gajenja, tehnologiju dorade semena, marketing i trgovinu semenom, skup je simbolično održan na Poljoprivrednom fakultetu.

Samo otvaranje skupa obležilo je obraćanje dr Milisava Stojakovića, predsednika Društva, dr Mladena Mirića, jednog od osnivača Društva, i Natalija Kurjak, direktorke marketinga najmlađe kolektivne članice Društva, Victoria Logistic.

Ispred Društva selekcionera i semenara RS koje je strukovno uduženje državnih instituta i pojedinaca čiji je cilj da propagira struku i nauku, povezuje sve društvene činioce koji se bave oplemenjivanjem i semenarstvom, pomaže i utiče da se na mestima donošenja odluka koje se tiču ove struke donose najbolja rešenja. Prisutnima se obratila i dr Vojka Babić, sa pregledom svih udruženja koja okupljaju oplemenjivače i semenare Srbije.

Jedno od njih je i Semenarska asocijacija Srbije (SAS ) koja predstavlja asocijaciju firmi koja se bave proizvodnjom semena, njegovom doradom i trgovinom kao pružanjem usluga u poljoprivredi. Članovi asocijacije su, pored određenih državnih instituta, nekoliko dorađivača i prometnika semenom, domaće privatne semenske kompanije kao i sve multinacionalne semenske kompanije prisutne na našem tržištu.

Domaći semenari učestvuju i u radu Društva za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi (PTEP). Takođe, zaposleni iz domaćih institute učestvuju u radu Društva genetičara u okviru kojeg postoji Sekcija za oplemenjivanje organizama.

Na skupu je i iz tog razloga posebno naglašeno da ovu granu poljoprivrede kao kompleksan sistem, treba proglasiti za strateški važnu. Jer tek kada su svi njegovi segmenti povezani u jednu harmoničnu celinu, može se očekivati velika dobrobit, kako za pojedine učesnike u lancu, tako i za privredu i društvo u celini. Prof. dr Jan Boćanski, govorio je o načinu organizacije semenarstva u nekim drugim zemljama, pre svih u Americi, i ukazao na neke bitne razlike u odnosu na naš sistem. Prof. dr Srbislav Denčić je svoje izlaganje posvetio oplemenjivanju poljoprivrednih biljaka, pre svega pšenice i kukuruza. Naglasio je neke ključne momente kroz istoriju oplemenjivanja kod nas, dostignuća do kojih se došlo i ukazao na eventualne pravce daljeg razvoja.

Dr Vladimir Miklič, dr Zoran Lugić, dr Bogoljub Zečević i dr Goran Todorović bavili su se problematikom oplemenjivanja i semenarstva grupe biljaka kojima se bave (uljane kulture, krmne trave, povrće, kukuruz), stanjem i perspektivom.

Srbija je i danas zemlja sa značajnim potencijalom za semensku industriju. Pod semenskim usevima je u proseku 50 000 hektara godišnje. Međutim,međunarodne sankcije i ratna dešavanja devedesetih godina, materijalno i statusno su osiromašile domaću semensku industriju. Vreme tranzicije donelo je niz promena u svim oblastima delatnosti, od vlasničkih preko tehnoloških, do  komercijalnih i tržišnih.

Danas se pored nekoliko državnih instituta, na tržištu Srbije nalazi veliki broj inostranih i domaćih privatnih semenskih kompanija. Ali i pored svih negativnih trendova, ne mogu se prenepregnuti dve važne činjenice:

1. Još uvek smo jedan od nekoliko vodećih evropskih proizvođača semena žitarica, ali i drugih biljnih vrsta,

2. Još uvek smo jedna od retkih evropskih država čiji su rezultati u oplemenjivanju biljaka konkurentni vodećim svetskim kompanijama.

Pored toga što imamo povoljne agro-klimatske uslove za oplemenjivanje i proizvodnju semena, imamo dobro obučenu visokokvalifikovanu radnu snagu, značajne oplemenjivačke kolekcije većeg broja biljnih vrsta, neke zakonske okvire koji su neophodni i to: Zakon o zaštiti prava oplenjivača i Zakon o priznavanju sorti.

Uz određena unapređenja, Srbija može postati još bolje mesto za semensku industriju.

Učesnici skupa su izrazili nadu da će se naći način da se zaštite interesi domaće oplemenjivačke i semenske industrije i nauke. U tom procesu država može mnogo da pomogne, pogotovu je važno što ta pomoć uglavnom ne treba da bude novčana već na primer u vidu:

• Poreske olakšice/smanjenje carinskih obaveza za uvoz mašina i opreme namenjenih za modernizaciju doradnih centara (krunjači, selektori, gravitacioni selektori, zaprašivači...),

• Oslobađanje od javnih nabavki u delu koji je vezan za tržišno poslovanje,

• Prednost kod zakupa poljoprivrednog zemljišta za proizvođače semena stranooplodnih biljaka gde je potrebna izolacija,

• Subvencije/poreske olakšice za nabavku, odnosno popravku sistema za navodnjavanje.

Značajna i korisna diskusija koja se odvijala nakon izlaganja ukazala je na potrebu da se organizuju okrugli stolovi sa konkretno definisanim temama kako bi se sagledali određeni problem i našla odgovarajuća rešenja.

Jer činjenica je da oplemenjivačka i semenarska delatnost zahteva dugoročna ulaganja u materijalne i ljudske resurse, stoga mora da postoji strategija i društvena odgovornost svih nacionalnih subjekata, u državnom i privatnom sektoru.

Organizacioni odbor skupa

Bilten "Za našu zemlju", broj 60, decembar 2017.