Svetska konferencija GLOBAL GRAIN

Stručna podrška: Sunčica Savović, Udruženje Žita Srbije

Udruženje Žita Srbije učestvovalo je na najznačajnijoj svetskoj konferenciji u oblasti proizvodnje i trgovine žitaricama i uljaricama Global Grain, koja se održala u Ženevi od 14. do 16. novembra 2017., u okviru projekta “Unapređenje izvoza žitarica i uljarica” koji u saradnji sa Udruženjem Žita Srbije u Srbiji sprovode UN FAO i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Na konferenciji je preko 1.200 učesnika iz 550 kompanija iz celog sveta, imalo priliku da čuje najnovije trendove i izazove u oblasti svetske proizvodnje i izvoza žitarica i uljarica.

Prvog dana konferencije u Ženevi, u okviru panel diskusije “Forum zemalja crnomorskog basena” po prvi put su predstavljeni potencijali i izazovi sektora žitarica i uljarica u Srbiji. Sunčica Savović je, predstavljajući Udruženje Žita Srbije, učesnicima prezentovala podatke o količinama I kvalitetu proizvodnje pšenice, kukuruza, suncokreta, soje i uljane repice u Srbiji, potencijale povećanja prosečnih prinosa i proizvodnje, izvozne kapacitete naše zemlje i ključna tržišta na kojima se ove robe plasiraju.

Učesnicima konferencije najzanimljiviji su bili podaci u vezi sa kvalitetom srpske pšenice roda 2017. godine (izvor SGS ), prema kojima se srpska pšenica visoko kotira u poređenju sa ostalim zemljama proizvođačima pšenice koje tradicionalno izvoze preko crnomorskih luka (Rusija, Ukrajina, Bugarska, Moldavija). Pšenica sa sadržajem proteina između 11,5% i 12,5%predstavlja čak 41% od ukupnog roda pšenice u Srbiji u 2017. godini, pšenica sa sadržajem proteina od 10,5% do 11,5% učestvuje sa 16%, ali je i visoko kvalitetna pšenica odlično zastupljena sa čak 34%.

Pored podataka o kvalitetu pšenice i izvoznim destinacijama za srpske žitarice i uljarice, najviše pažnje privukao je slajd na kome je, analizom Udruženja Žita Srbije izrađenih na osnovu podataka američkog Ministarstva poljoprivrede, predstavljeno deset najvećih izvoznika žitarica na svetu u periodu od ekonomske 2014/15. do 2016/17., prema kojima se Srbija u izvozu kukuruza kotirala na osmom mestu u pomenutom periodu, dok je u izvozu pšenice bila na desetom mestu.

Tim podatkom uspešno je skrenuta pažnja učesnika i na srpske tržišne viškove, inače teško primetne u "moru" ponude na svetskom tržištu, a za koje ne postoji druga svrha na domaćem tržištu nakon što su domaće potrebe podmirene, već da se izvezu, čime dobijaju i proizvođači i izvoznici. Još jedno strateški napravljeno poređenje bili su podaci o visini prinosa po hektaru (kod pomenutih zemalja izvoznica u istom vremenskom periodu), prema kojima je Srbija na visokom drugom mestu kada je u pitanju pšenica, odmah iza proseka Evropske unije i na petom mestu u prinosu kukuruza po hektaru.

Akcenat je stavljen na brojne prednosti naše zemlje kada je u pitanju trgovina i izvoz žitarica i uljarica - počev od proizvodnje isključivo non GMO poljoprivrednih useva, do mogućnosti transporta od Crnog mora do Severnog mora Dunavom, ali uz naznaku da su potrebne dodatne investicije u povezivanje rečnog, drumskog i železničkog saobraćaja, proširenje lučkih kapaciteta I izgradnju novih silosa, prvenstveno na Dunavu, kao i modernizaciju naše rečne flote da bi se obezbedila veća efikasnost izvozne logistike. Iz pomenutih razloga prezentacija je privukla veliku pažnju kompanija iz Evrope, ali i kompanija sa drugih kontinenata, koje su potencijalni uvoznici žitarica, uljarica i proizvoda iz Srbije.