Put do dugovečnosti počinje semenom

Stručna podrška: dr Svetlana Balešević-Tubić, sekretar i dipl.inž. Sandra Bogdanović, direktor, SEMENARSKA ASOCIJACIJA SRBIJE

U procesu sertifikacije semena u Republici Srbiji postoje određeni nedostaci koji otežavaju funkcionisanje pojedinih segmenata semenarskog sektora. Ovu oblast najvećim delom reguliše Zakon o semenu („Službeni glasnik RS”, broj. 45/05), Pravilnici, od kojih su neki čak i stariji od Zakona, kao i Uredbe koje obrazlažu oblasti koje nisu precizno obuhvaćene Zakonom. Najveći problem je nepostojanje jasnih zakonskih propisa u oblasti dorade, pakovanja, deklarisanja i obeležavanja semena, što otežava rad doradnih centara i usporava poslove semenarstva od žetve do pakovanja semena. Takođe, duge procedure i kašnjenje dokumentacije, konkretno - Aprobacionih uverenja, otežavaju proces sertifikacije semena. Shodno tome, Semenarska Asocijacija Srbije, smatra da bi navedeni problem mogli da se prevaziđu ako bi se uvelo da poslednji Zapisnik aprobatora bude dokumenat koji potvrđuje ispravnost semenskog useva, odnosno Aprobaciono uverenje, što je slučaj u većini evropskih država. Takođe, da bi se ubrzao protok dokumentacije u procesu sertifikacije, Aprobaciono uverenje bi mogao da potpisuje aprobator koji i vrši kontrolu semenskog useva, a ne nadležni ministar, kako je sadašnjim Zakonom predviđeno, a što u mnogome koči proces dorade.

   

U zemljama Evropske unije, u zavisnosti od kategorije semena, kontrolu semenskog useva obavljaju aprobatori zaposleni u institucijama u okviru kojih su poslovi sertifikacije semena ili licencirani aprobatori. Ovakvim sistemom, akcenat se stavlja na kvalitet vršenja kontrole proizvodnje semena, kao i na odgovornost lica koji tu kontrolu vrše. Kvalitet se poboljšava time što je svaki aprobator licenciran za određenu biljnu vrstu. Licencirani aprobator može i da izgubi licencu usled nepravilnosti u obavljanju ovog posla, čime se povećava odgovornost aprobatora.

Semenarska Asocijacija Srbije smatra da je za bolje organizovan semenarski sektor u Republici Srbiji neophodno institucionalno se organizovati po uzoru na države u okruženju. Modeli,po kojima bi organizacija semenarskog sektora mogla da “živi” u našoj zemlji, primera radi su: austrijski model, odnosno institucija za poslove sertifikacije semena — AGES, mađarski model — institucija NEBIH, hrvatski model — Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, češki model — institucija UKZUZ. Isto tako, francuski model organizovanja semenarskog sektora je dobar ali bi u nekim segmentima bio komplikovan za primenu u našim uslovima.

Sagledavajući organizaciju sektora semenarstva u zemljama u okruženju, kao i pozitivne efekte takve organizacije na razvoj poljoprivrede, poslovi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, koji proističu iz Zakona o semenu, mogli bi se poveriti nezavisnoj instituciji koja bi bila pod nadzorom nadležnog ministarstva. Ovakvim načinom organizovanja bi se omogućilo uspostavljanje funkcionalnog sistema kontrole i sledljivosti svih postupaka i učesnika u svakom segmentu sertifikacije semena, kao i pojednostavljenje postupaka i procedura i uspostavljanje sistema u kome će svi učesnici pravilno primenjivati postojeću regulativu i biti odgovorni za svoj delokrug rada.

Već dugo se čeka na novi Zakon o semenu, a to je osnovni uslov funkcionisanja semenarskog sektora. Prilikom usklađivanja Zakona sa regulativom EU, važno je voditi računa o uslovima semenarskog sektora u našoj zemlji. Neophodna je i revizija postojećih Pravilnika, kao i izrada pravilnika koji nedostaju. Naglašavamo da je neophodno da u ovaj posao budu uključeni eksperti za pojedine oblasti jer će se samo na taj način obezbediti da pravilnici zaista budu procedure kojima će se olakšati implementacija i primena Zakona od strane pojedinih učesnika u semenarskom sektoru.

Bolja organizacija semenarskog sektora, omogućila bi da Srbija postane jedna od veoma stabilnih i konkurentnih država u regionu, sa značajnim prosperitetom u oblasti poljoprivrede odnosno semenarstva. Semenarski sektor Republike Srbije poseduje značajan potencijal i infrastrukturu, te bi naša država mogla postati mnogo jači partner u međunarodnom prometu semena.

Bilten "Za našu zemlju", broj 63, mart 2018.