Prombem prisustva semena korova u merkantilnom kukuruzu i pšenici za izvoz

Stručna podrška: dipl.inž. Katarina Radonić PSS Vrbas

Problem prisustva semena korova u kukuruzu, pšenici, ječmu i drugim žitima, sve više je limitirajući faktor prilikom izvoza roba. Kupci, kako iz Evropske unije, tako i iz ostalih zemalja, sve više postavljaju uslov da u zrnastim usevima nema registrovanog prisustva semena korova. Pregledom pošiljki kukuruza i pšenice u poslednjih godinu dana, analizirano je  600 uzoraka kukuruza i 400 uzoraka pšenice. Od ukupnog broja analiziranih uzoraka kukuruza, samo na 30% uzoraka nije uočeno prisustvo semena korova.

Izvoz kukuruza  i pšenice je velika potreba našeg agrara, a i države u celini. Kukuruz je i najznačajniji izvozni artikal u poslednjih nekoliko godina. Potreba da u toku proizvodnje usev kukuruza bude čist od korova  od izuzetnog je značaja, a posebno u toku ubiranja. Manji poljoprivredni proizvođači ubiraju kukuruz u klipu pa ga kasnije krune što smanjuje prisustvo semena korova u zrnu.

Mehanička berba kombajnima u zrnu na samoj parceli povećava sadržaj semena korova u kukuruza. Prilikom otkupa i lagerovanja, u silosima dolazi do mešanja zrna sa čistih, i korovom zaraženih parcela. Prisustvo semena korova se na otkupnim mestima u obaveznim kontrolama ne utvrđuje, već se uračunava u ukupni sadržaj nečistoća. Razlika u sadržaju semena korova zavisi i od skladišnog prostora jer je znatno veće prisustvo korova u podnim skladištima od prisustva u silo ćelijama gde se u toku sušenja vazdušnim strujama deo semena odstranjuje.

Prisustvo semena korova u pšenici je još izraženije i veći je problem nego kod kukuruza. Zbog niske cene naši proizvođači sve češće izbegavaju tretiranje pšenice i ječma od korova. Prisustvo semena korova se ne utvrđuje posebno već je uključeno kao deo svih nečistoća na prijemu pšenice. Veliki broj manjih proizvođača koji neadekvatno tretiraju usev u toku vegetacije, doprinosi da se brojnost korovskih vrsta, kao i broj semena, višestruko povećava.

Liste korovskih vrsta i broj dozvoljenih semena istih, varira i zavisi od zemlje koja ih šalje, ali su to uglavnom korovske vrste koje i kod nas spadaju u veoma zastupljene i koje se generalno lako mogu suzbiti u toku vegetacije.

U toku godine prilikom pregleda pošiljki kukuruza i pšenice za izvoz, uzimani su i uzorci za ispitivanje prisustva semena korova, bez obzira da li je zemlja uvoznica zahtevala navedenu kontrolu. Osnovna jedinica za uzorkovanje bila je 22.000 kg. Uzimano je deset uzoraka od po 1 kg, dok je uzorak formiran od 10 uboda sondom, od kojih je pravljen jedan prosečan uzorak od 1 kg koji je pregledan na prisustvo semena korova. Uzorci su uzimani na području delovanja PSS Vrbas, u opštinama Vrbas, Srbobran, Bečej i Kula, na mestima utovara, u silosima.

Uzorci su prosejavani na sitima 2,0 mm, i iz dobijene nečistoće pod lupom je odvajano seme korova koje je odlagano u papirne vreće ili staklene flašice koje su obeleživane dok je kasnije rađena determinacija korovskih vrsta i brojanje procentualnog udela pojedinih vrsta semenki.

 Za determinaciju su korišćeni dostupni determinatori i druga dostupna literatura.

1. Vrste i brojnost semenki korovskih vrsta u kukuruzu

Ukupno je pregledano 600 uzoraka kukuruza ili ukupno 13.200.000 kg. Uzorci su uzeti iz 20 skladišta ili silosa. Seme korova nije pronađeno u 180 uzoraka kukuruza. Najzastupljenije korovske vrste u uzorcima bile su: divlji sirak (Sorghum halepense), čičak (Xanthium strumarium ), tatula (Datura stramonium), štirevi (Amaranthus spp),  lipica (Abutilon spp.) , ambrozija (Ambrosia spp.) i dr.

Upoređujući listu korovskih vrsta u kojima ne sme biti prisutno seme, sa dobijenim rezultatima, vidi se da se vrste korova koje su kod nas najprisutnije upravo nalaze na toj listi.

2. Vrste i brojnost semenki korovskih vrsta u pšenici

Ukupno je pregledano 400 pošiljki pšenice u izvozu odnosno, ukupno 2.000.000 kg. Uzorci su uzeti sa 22 skladišna mesta. Nije bilo uzoraka bez prisustva semena korova.

Najzastupljenije korovske vrste u uzorcima pšenice su palamida (Cirsium spp.),  gorušica (Sinapis spp.), pepeljuga (Chenopodium spp.), bulke (Papaver spp.), štavalj (Rumex spp. ), ambrozija (Ambrosia spp.) i dr.

Tabela br .1.  Korovske vrste čije seme ne sme da se nađe u uzorcima za izvoz i broj semenki  nađenih u našim uzorcima kukuruza i pšenice

Prosečan broj semenki predstavlja ukupan broj semenki podeljen sa brojem uzoraka u kojima je pronađena korovska vrsta.

Rezultati u ovoj tabeli pokazuju da korovske vrste koje su u našim usevima vrlo zastupljene, predstavljaju nedozvoljene vrste u izvozu. Posebno je veliki problem u izvozu pšenice gde je osim vrste, u našim uzorcima, utvrđena i velika brojnost semenki pojedinih vrsta, što takođe otežava izvoz takvih pošiljki.

Tabela br.2 . Korovske vrste i broj semenki koje su dozvoljene u pošiljkama za izvoz

 Broj semenki pojedinih vrsta nije značajno odstupao od dozvoljenog broja u izvozu za pojedine zemlje.

Određeni broj korovskih vrsta nije bio registrovan u našim uzorcima, pa možemo napomenu da ili nisu bili zastupljeni na našim njivama ili su zbog načina ubiranja i skladištenja semena tih korovskih vrsta uklonjena.

Problemi prisustva semena korova u izvozu posebno su izraženi  kada se pošiljke transportuju baržama ili vozom. Razlog je pre svega, zato što se velike količine malih pošiljki sjedinjuju u jednu veliku pa je priliv pošiljki sa visokim sadržajem semena korova nemoguće izdvojiti već se on meša sa pošiljkama bez prisustva semena korova.

Tokom transporta seme korova pada na dno prevoznog sredstva pa je prilikom analize neophodno uzeti uzorke sa dna vozila da bi rezultati bili što pouzdaniji.

Pregledom uzoraka kukuruza i pšenice u izvozu na prisustvo semena korova daje nam osnovne podatke o vrstama najzastupljenijih korova u usevima. Ovaj podatak može biti smernica proizvođačima pšenice i kukuruza, orijentisanih na izvoz, na koje korove da obrate pažnju u toku suzbijanja u vreme vegetacije.

Poseban problem će predstavljati korovske vrste koje se nalaze na listi čije seme ne sme biti prisutno u izvoznim pošiljkama, a u našim uzorcima na žalost dominiraju.Takve vrste korova su abutilon, ambrozija, palamida, poponac, tatula i čičak.       

Da bi se smanjila brojnost semena korova u pošiljkama u izvozu, neophodno je uvesti pregled na mestima prijema u skladištima i silosima.

Zahtevi za pregledom prisustva semena korova u izvozne pošiljke dosada su izrazile pojedine države među kojima su Rumunija, Ruska Federacija, Francuska, Austrija, Italija, Turska i dr.

Bilten "Za našu zemlju", broj 63, mart 2018.