Promena setvene strukture na severu Banata

Stručna podrška: dipl.inž. Aleksandar Pap, PSS Kikinda

Posle katastrofalne 2017. godine, kada su sve ratarske biljne vrste na terenu severnog Banata manje ili više podbacile, a usled ranog ubiranja i oslobađanja površina za narednu setvu, došlo je do izmene setvene strukture koja se odrazila na povećane površine pod ozimim usevima - pšenicom, a naročito uljanom repicom.

Prošle godine je najviše stradao kukuruz. Kako je on najdominantniji ratarski usev sa zastupljenošću od oko 50% od ukupnih obradivih površina, te su i gubici bili najveći. Podbačaj prinosa je iznosio od 30% pa naviše, u zavisnosti od, na prvom mestu, uslova spoljne sredine. Padavine u toku vegetacije su bile izrazito neujednačene i lokalne pa se dešavalo da neki deo atara dobije desetak litara vodenog taloga u više navrata, dok ta ista kiša potpuno izostane na drugim lokalitetima. Tamo gde je bilo lokalnih pljuskova mogla se videti razlika u primenjenoj agrotehnici, izboru hibrida i optimalnoj ishrani biljaka, dok na većini površina pod kukuruzom, nikakve agrotehničke mere nisu davale rezultate. Posledica toga je potpuni izostanak prinosa zrna kukuruza koji smo imali na 20% površina gde su prinosi bili od svega nekoliko stotina kilograma do par tona. Na terenu, tek na ponekoj, maloj površini, prinosi kukuruza su se kretali od 5 do 6 tona po hektaru. Uz deprimirajuću cenu svih osnovnih poljoprivrednih proizvoda, sumorna slika suvog ratarstva je još gora.

Teme navodnjavanja, uz iznošenje podataka o površinama koje se navodnjavaju, svi se sete kada nas zadesi elementarna nepogoda kao što je to bio slučaj prošle i 2012. godine, kada se sa svih medija moglo čuti kako treba navodnjavati, navodnjavati i navodnjavati...Govori se kako treba kupiti opremu za navodnjavanje, kako ima puno povoljnih kredita, povraćaja sredstava za kupljenu opremu za navodnjavanje, tifona, kišnih krila i ostalih „spasitelja“ naše poljoprivrede. Pristup rešavanju ovog problema se mora promeniti. Najveći problem je pre svega u sadržaju organske materije, humusu u zemljištu, koji je iz godine u godinu sve niži.

Navodnjavanje bez đubrenja stajnjakom je kratkoročna mera koja će dodatno pogoršati strukturu zemljišta, a da li će se isplatiti to tek treba izračunati. Ekonomska opravdanost navodnjavanja ekstenzivnih ratarskih biljaka treba da bude istražena pre ulaska u priču o navodnjavanju, ali je pre toga potrebno obezbediti obogaćivanje zemljišta organskom materijom ili vraćanje na period od pre 40 godina.

Prošla godina je pokazala da je kukuruz u nepovoljnim godinama jedna od najrizičnijih masovnih proizvodnji i da se ne vraća ni uloženo, a o nekoj zaradi nema ni govora. Baš ovi rizici proizvodnje su doveli da se površine pod ozimom pšenicom i uljanom repicom povećaju. Izbegavanje visokih letnjih temperatura koje su po pravilu praćene sušom, dovele su do činjenice da je pod pšenicom 3.000 ha više posejano nego lane, a pod uljanom repicom je ukupno 4.000 ha, što je 8 puta više nego 2016. godine. Obzirom da se ukupni zemljišni fond pod ratarskim biljkama smanjuje zbog podizanja voćnjaka, izvesno je da će jare ratarske biljne vrste biti zasejane na manjoj površini nego prethodnih godina. Pored kukuruza, očekuju se manje površine pod suncokretom i šećernom repom.

Snežne padavine koje su nas iznenadile u martu nadoknadile su manjak vlage u zemljištu, ali su odložile setvu ranih jarih useva. Šećerna repa je i ranije bila malo zastupljena u plodoredu, a ove godine će je biti još manje, delom zbog cene, a delom zbog nemogućnosti ulaska u parcele, koje se po najoptimističnijim prognozama očekuje u prvoj dekadi aprila. Soja se tradicionalno seje u velikim sistemima, na površinama koje su pod navodnjavanjem, suncokret ima svoje mesto, kao i kukuruz, a ovih useva će biti manje baš za ovu površinu za koju su povećane površine pod pšenicom i uljanom repicom.

U narednim godinama, a u vezi sa klimatskim promenama koje su sve očiglednije, gde su ekstremi sve učestaliji i izraženiji, očekuje se nastavak ovog trenda smanjivanja površina pod kukuruzom i povećanja površina pod ozimim usevima.

Bilten "Za našu zemlju", broj 64, april 2018.