Ipard u republici srbiji na šta obratiti pažnju

Stručna podrška: MSc Radmila Vučinić, stručni konsultant, CMS konsalting - Novi Sad, www.cmsns.rs

O IPARD-u i njegovom značaju za razvoj poljoprivrede i sela u Republici Srbiji se uveliko i naširoko priča već desetak godina. Prvi formalni uslov, a to je dobijanje statusa zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, Srbija je ispunila 2012. godine. IPARD II program je usvojen u januaru 2015. godine, a akreditacija je zvanično dobijena u februaru 2018. godine. O IPARD-u su pričali i oni koji o tome nešto znaju ali i oni koji su o tome čitali iz novina, a sve to je izazvalo jedno veliko nepoverenje i nevericu poljoprivrednika da će imati korist od ovih fondova. O IPARD-u su najčešće pričane “bajke“, a malo ljudi se potrudilo da objasni šta primena IPARD-a donosi, koje mogućnosti i izazove otvara za srpskog proizvođača.

Jedan od osnovnih problema je razgraničenje mera IPARD programa i nacionalnih mera ruralnog razvoja, što je neophodno da bi se obezbedilo da ne dođe do preklapanja, tj. da za istu investiciju korisnici mogu aplicirati i u IPARD i u nacionalnim merama ruralnog razvoja. To se desilo u Republici Hrvatskoj i to je, umnogome, doprinelo tome da je iskorišćenost predpristupnih fondova za ruralni razvoj EU u tom periodu bila vrlo niska. Pod nacionalnim merama ruralnog razvoja se podrazumevaju, pored mera ruralnog razvoja koje sprovodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, i mere ruralnog razvoja koji sprovodi Vlada AP Vojvodine i jedinice lokalne samouprave. Razgraničenja znače da, ukoliko ispunjavate uslove IPARD programa u pogledu površina koje obrađujete ili broja grla određene vrste stoke, NE MOŽETE koristiti nacionalna podsticajna sredstva za ruralni razvoj. Naravno, uslovi za korišćenje nacionalnih podsticajnih sredstava su u velikoj meri, lakši i jednostavniji, te je to dovelo do nezadovoljstva jednog dela poljoprivrednika.

Za investicije čija je vrednost veća od 10.000 evra, potrebno je, kod korišćenja IPARD podsticaja, prikupiti najmanje tri ponude, koje moraju biti uporedive po svim aspektima i koje ne smeju favorizovati niti jednog dobavljača. EU kroz IPARD program ne želi da ispunjava želje poljoprivrednika u Republici Srbiji, već da im omogući nabavku predmeta investicije pod najpovoljnijim uslovima. Isto tako EU, ne želi da sprovođenje IPARD programa dovede do podizanja cena predmeta investiranja jer bi se na taj način podsticaji prelivali dobavljačima, a ne poljoprivrednicima. Iz tog razloga EU insistira na uspostavljanju sistema referentnih cena koje služe za poređenje tržišnih cena i sprečavaju špekulativno naduvavanje cena.

Šta to znači za poljoprivrednike, objasnićemo kroz primer nabavke traktora snage 100kW. Za nabavku traktora moraju se prikupiti tri uporedive ponude za takve traktore bez da se favorizuje, na bilo koji način, neki od dobavljača. Iznosi na ponudama se prvo u UAP (Uprava za agrarna plaćanja) upoređuju sa referentnom cenom. Ukoliko je referentna cena najniža, onda ona služi kao osnovica za izračunavanje visine podsticaja. Ukoliko je neka od ponuda sa nižom cenom od referentne cene, tada ta najniža cena služi kao osnovica za računanje visine podsticaja. Proizvođač nije prinuđen da kupi traktor za koga je ponuđena najniža cena ali se na osnovu te cene obračunava visina podsticaja. To znači da ukoliko je traktor koji vi želite da uzmete značajno skuplji od najpovoljnije ponude, odnosno referentne cene, realno se neće ostvariti 60% povraćaja investicije, već znatno manje.

Ne manje značajan faktor za IPARD je i to što kroz biznis plan (prostija forma za investicije do 50.000 evra i složenija za veće investicije), poljoprivrednik mora dokazati ekonomsku opravdanost svog ulaganja. To nije bila praksa u nacionalnim merama. Svakom je bilo omogućeno da nabavlja šta želi i bez sagledavanja uticaja investicija na ekonomiku poljoprivrednog gazdinstva. Biznis plan za IPARD mora biti urađen na realnim osnovama, sa realnim cenama inputa i poljoprivrednih proizvoda i treba da pokaže da će poljoprivredno gazdinstvo biti ekonomski održivo nakon realizacije planirane investicije.

Cilj podsticaja u okviru IPARD-a je da utiče na unapređenje konkurentnosti poljoprivrednih gazdinstava, a ne da dovede gazdinstva u tešku ekonomsku situaciju ili do bankrota, jer nije sprovedena realna procena stvarnih potreba, mogućnosti i želja.

Kod sprovođenja mera IPARD programa, pravilo je da se podsticaji isplaćuju nakon što je investicija realizovana u potpunosti. Ukoliko UAP odobri projekat, mora se realizovati investicija do kraja, uz ispunjavanje svih neophodnih uslova i tek tada se može očekivati povrat sredstava odnosno dobijanje podsticaja. U praksi susednih zemalja se dešavalo, da poljoprivrednici dobiju Rešenje o odobravanju investicije i ne uspeju da je realizuju jer nisu uspeli da ostvare kredite kod poslovnih banaka. Dakle, ili se mora raspolagati sopstvenim sredstvima (navođenje u biznis planu) i to dokazati izvodom iz banaka ili se moraju koristiti krediti poslovnih banaka (korišćenje kredita, vraćanje osnovice i kamata mora biti prikazano u biznis planu).

Kada se razmišlja o korišćenju IPARD podsticaja, mora se unapred obezbediti mogućnost realizacije investicije od početka do kraja, bilo kroz postojanje sopstvenih sredstava, bilo kroz proveravanje mogućnosti korišćenja kredita poslovnih banaka.

Svi imovinsko-pravni odnosi moraju biti uredni, a to se naročito odnosi na investiije za izgradnju objekata. Parcele na kojima se gradi moraju ili biti u vlasništvu podnosioca zahteva, ili mora postojati ugovor o dugoročnom zakupu koji pokriva najmanje period od 5 godina od momenta dobijanja podsticaja u okviru IPARD-a.

Za razliku od sprovođenja nacionalnih mera ruralnog razvoja, sprovođenje IPARD programa podrazumeva i kontrolu na licu mesta u nekoliko navrata. Prva kontrola je „nulta kontrola“ i sprovodi se nakon apliciranja za korišćenje podsticaja u okviru IPARD programa. Sve aplikacije koje ispunjavaju opšte i posebne uslove i imaju kompletnu dokumentaciju će biti kontrolisane od strane UAP. Kontrolišu se navodi iz prijave, dokumentacija i najvažnije kontroliše se da nije došlo do realizacije investicije (delimična ili realizacija kompletne investicije). Nakon sprovedene nulte kontrole, UAP izdaje Rešenje o odobravanju investicije i tek nakon toga može se započeti sa realizacijom investicije. Nakon realizacije investicije, UAP-u se prosleđuje zahtev za plaćanje i tada ponovo izlazi kontrola koja pregleda dokumentaciju, utvrđuje da je investicija sprovedena u potpunosti u skladu sa podnetim projektom i da li investicije i poljoprivredno gazdinstvo ispunjavaju, samim IPARD programom, propisane standarde. Tu se mora biti vrlo obazriv, može se desiti da je dobijeno rešenje o odbravanju investicije, da je ista realizovana, ali kontrola ustanovi da investicija odstupa od one predviđene projektom ili da nisu zadovoljeni propisani standardi. U tom slučaju će zahtev za plaćanjem biti odbijen. Nakon isplate podsticaja, UAP i briselska administracija imaju pravo da proveraju namensko korišćenje predmeta investicije u narednih pet godina. Ukoliko se otuđi ili promeni namena predmeta investicije, može se zahtevati povrat podsticajnih sredstava uz pripadajuće zatezne kamate.

Osnovni saveti poljoprivrednicima koji žele da ostvare podsticaje iz IPARD programa:

1. Celom procesu pristupiti sa velikom ozbiljnošću, proveriti da li su ispunjeni opšti i posebni uslovi za korišćenje IPARD sredstava i da li se može obezbediti realizacija investicije tj. zatvaranje finansijske kontrukcije;

2. Planiranje investicije na vreme i srednjeročno, jer ako se podnosi zahtev tek kad se objavi konkurs, najčešće neće biti dovoljno vremena za prikupljanje neophodne dokumentacije, naročito ako su investicije vezane za izgradnju objekata;

3. Mudar odabir konsultanata sa kojima će se sarađivati. Pravi i ozbiljni konsultanti ne obećavaju ništa nerealno, ne obećavaju sigurnost dobijanja podsticaja ako se baš sa njima sarađuje. Konsultanti su tu da provedu kroz ceo proces, počev od donošenja odluke o investiranju, stručnog vođstva kroz  pripremanje aplikacije ali i kasnije tokom realizacije i pet godina nakon isplate podsticaja. Konsultant je partner u korišćenju IPARD sredstava od početka do kraja.

Bilten "Za našu zemlju", broj 69, septembar 2018.