Značaj merenja za čoveka

Stručna podrška: dipl. inž. Aleksandar Davidov, savetodavac, PSS Novi Sad

"Ono što meriš time i upravljaš – ne možeš upravljati onim što ne možeš izmeriti"

O MERENJU

Merenje predstavlja određivanje veličine neke pojave ili objekta. Ta veličina se iskazuje numerički (brojem) i jedinicom određene veličine. Cilj merenja je dobijanje pouzdanog iskaza o nepoznatim podacima objekta. Aktivnosti merenja su uglavnom praktične (eksperimentalne) prirode, a mogu uključiti i teorijska razmatranja i proračune.

STARE MERE

Merne jedinice u antičkoj Grčkoj su se uglavnom temeljile na mernim jedinicama iz Egipta, a kasnije su poslužile kao temelj za rimske merne jedinice.

Tada su merne jedinice varirale od grada-države do grada-države, ali je s vremenom razvoj trgovine doveo do njihove postupne standardizacije, pa je tako Atina već oko 500. godine p.n.e. imala službene mere po kojima su svi trgovci morali baždariti svoje vage.

Grčke mere za dužinu su se temeljile na relativnoj dužini delova tela kao što su stopalo ili prsti. Zato, kad pogledamo grčku arhitekturu, u svim tim širinama i dužinama, mi nesvesno vidimo nešto što nam je "slično" i zato nam se to sviđa.

Mnogi događaji, običaji, odnosi među ljudima kao i razne vrednosti, ocene, pa i mere sa kojima se susrećemo još uvek sadrže u sebi mnoštvo opisa u merama izvan zvanične upotrebe. Danas se često čuje da treba sve meriti istim „aršinom” ili koliko iznosi „tri tovara blaga” ili dva „kondira vina” ili „ni pedalj dalje“.

Ove mere ako ne razumemo onda nemamo pravi odnos prema stvarima i događajima koje one opisuju jer suštinski ne razumemo tačno o čemu se priča i često možemo steći krivu sliku događaja, potreba, običaja i dešavanja.

Iz tog razloga navešćemo nekoliko starih mera sa kojima se najčešće susrećemo.

Bilten "Za našu zemlju", broj 69, septembar 2018.