Seminar “tehnologija gajenja i skladištenja strnih žita”

Stručna podrška: dr Svetlana Balešević-Tubić, generalni sekretar Semenarske asocijacije Srbije, Sandra Bogdanović, predsednik Semenarske asocijacije Srbije i Olivera Simović, direktor PKS, RPK Novi Sad

Aktuelnost teme gajenja i skladištenja strnih žita, prisustva patogena, problema koji nastaju usled primene neadekvatne tehnologije, skladištenja, kao i zakonske regulative koje regulišu ovu oblast, okupili su na zajedničkom cilju Semenarsku asocijaciju Srbije i Privrednu komoru Srbije, Regionalnu privrednu komoru Južnobačkog upravnog okruga da organizuju seminar pod nazivom “Tehnologija gajenja i skladištenja strnih žita”.

Seminar je održan 28. septembra 2018. godine u Novom Sadu u Regionalnoj privrednoj komori Južnobačkog upravnog okruga, a okupio je preko 40 učesnika iz privrede kao i predstavnike Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

O rezultatima proizvodnje pšenice u svetu i kod nas, govorio je dr Velimir Mladenov sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, a o tehnologiji gajenja strnih žita prisutne je upoznao dr Nikola Hristov iz kompanije Chemical Agrosava. Na sve veću pojavu patogena strnih žita u proizvodnji u poslednjih 10-tak godina, s osvrtom na značajne štete koje nanosi žuta rđa i njene nove rase, osvrnula se dr Mirjana Lalošević iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, dok je o stanju na tržištu žitarica u Srbiji i okolnim zemljama, svoj stav izneo Vukosav Saković direktor Žita Srbije. Svaka proizvodnja ima i svoj kraj procesa, što je prikazano i kroz izlaganje o specifičnostima skladištenja strnih žita kroz osvrt Danke Dujović, iz PKB Korporacije.

Istaknut je značaj proizvodnje žita, a naročito njegove bolje pozicioniranosti na novim tržištima. Već duži niz godina govori se o izvozu pšenice u Egipat, jer je ovo ogromno tržište, zemlja sa oko 83 miliona potrošača i prvi svetski kupac pšenice. Za izvoz pšenice na egipatsko tržište prepreke su, do sada, bile administrativne prirode. Ova tema sve više zavređuje pažnju. Egipat, kao i većina afričkih država ima rigorozne uvozne standarde i Srbija te uslove, bar trenutno, ne može u potpunosti da ispuni. Šansa izvoza pšenice u Egipat će možda doprineti da se izoštre kriterijumi na domaćem tržištu. Prvo što poljoprivredni proizvođači moraju da promene je setva nedeklarisanog semena jer je pitanje vremena kada će nam takva praksa “doći glave”.

Na Seminaru se čuo podatak da je setva deklarisanog semena pala na čak neverovatnih 37%, što je ispod svakog nivoa. Pravovremena i adekvatna tehnologija gajenja predstavlja osnov za ostvarenje visokih i stabilnih prinosa. Svaki propust ili kašnjenje u izvođenju pojedinih mera sigurno rezultira u smanjenju prinosa i kvaliteta strnih žita, a posebno u nepovoljnim godinama za proizvodnju. Seme predstavlja polaznu osnovu za dobru proizvodnju, kao i za kvalitetnu hranu, kako ljudi, tako i životinja. Od njegovog kvaliteta, zavisi i kvalitet sirovine za prerađivačku industriju.

Žuta rđa, kao značajna bolest pšenice, i pojava novih rasa ovog patogena je globalni problem. Sorte koje su jedne godine bile otporne na žutu rđu, ne znači da će, ukoliko budu povoljni uslovi za razvoj ovog patogena i u sledećoj godini biti otporne, stoga bi bilo pogrešno zagovarati brzu promenu sortimenta. Gledano dugoročno, promena sortimenta bi imala efekta, samo ukoliko se nastave godine sa blagim zimama i povoljnim uslovima za razvoj žute rđe. Ukoliko je zima sa snežnim pokrivačem i temperaturama ispod 0C, šanse za visoke intenzitete zaraze biće minimalne jer se primarna infekcija lako kontroliše u prolećnom delu vegetacije. Uz pravilno uništavanje samoniklih biljaka i trava koje služe kao „zeleni most“ u sistemu prenošenja, ovog ali i drugih parazita pšenice, kao i setve deklarisanog semena i preporuke za uklučenje pravilnog plodoreda, opasnost pojave parazita svele bi se na minimum.

Za sprečavanje pojave žute rđe treba preporučiti, u tehnologiji gajenja, dva fungicidna tretmana, gde do izražaja treba da dođe struka i sistem Republičke prognozno-izveštajne službe.

Odgovornost je svih učesnika u nastojanju da se izbegne pojava bolesti i štetočina u gajenju, silosima i skladištima, kako bismo dobili kvalitetno osušeno zrno, kvalitetno brašno i hleb. Republika Srbija je “velika žitnica” sa velikim brojem obučenih stručnjaka i uz pomoć države ima sve predispozicije da proizvodi vrhunsku pšenicu, vrhunsko brašno i da osvaja značajne pozicije na zahtevnim svetskim tržištima.

Bilten "Za našu zemlju", broj 70, oktobar 2018.