Kako izmeriti količinu vode koja se dobije otapanjem snega?

Stručna podrška: mr Ilija Bjelić, savetodavac, PSS Zrenjanin

Poslednjih nekoliko godina sneg je kod nas retka pojava. Veći sneg je u Srednjem Banatu pao u februaru 2012. godine i u decembru 2018. godine. U zavisnosti od naseljenog mesta i atara, palo je od 30-60 cm snega. Sneg je koristan za poljoprivredu jer predstavlja odličnu termoizolaciju za useve i zemljište i topljenjem oslobađa vodu koja popunjava rezerve zimske vlage.

Korist od vode koja nastaje otapanjem snega, zavisi od toga da li je sneg pao na zamrznuto ili odmrznuto zemljište, od brzine njegovog otapanja, od debljine snežnog pokrivača i od njegove gustine. Ako sneg padne na zamrznuto zemljište i ako se brzo otapa, doći će do neravnomernog vlaženja zemljišta na parceli. Razlog je slivanje vode, koja nastaje otapanjem snega, sa viših u niže delove parcele. Ako parcela ima nagib na jednu stranu, voda će oteći niz nagib što će smanjiti količinu vode koja ostaje na parceli.

Mnogo je povoljnija situacija kada zemljište u trenutku padanja snega nije zamrznuto i kada se sneg otapa polako. Tada se svi delovi parcele ravnomerno navlaže i ne javljaju se gubici zbog oticanja vode, već se celokupna količina otopljenog snega zadrži na parceli. Pojedinih godina se dešavalo da sneg padne na slabo zamrznuto zemljište, a da nije bilo gubitaka zbog oticanja vode. Razlog je odmrzavanje zemljišta ispod snega usled priticanja toplote iz dubljih u površinske slojeve zemljišta zbog čega se nisu javljale štetne posledice.

Postavlja se pitanje kako proizvođači mogu saznati koja količina vode se oslobađa iz snega posle njegovog otapanja. Naravno, najjednostavniji način je da dobiju podatke od meteorološke stanice. Na svim meteorološkim stanicama se meri visina snežnog pokrivača i količina otopljene vode. Za to postoji posebna aparatura i propisana metodika rada. Međutim, kao i kod padavina u obliku kiše, postoji problem neravnomerne raspodele snega. Zbog toga, podaci izmereni na meteorološkoj stanici ne mogu biti reprezentativni za čitavo područje koje pokriva ta stanica.

Bilo bi najbolje kada bi proizvođači na svakoj parceli izmerili visinu snežnog pokrivača i količinu vode koju sadrži taj sneg. Ako je to neizvodljivo, ovi podaci bi se mogli izmeriti bar za svaki potez atara.

Sva merenja treba obaviti kada sneg prestane da pada. Ako se merenje ne obavi tada, već posle nekoliko dana doći će do sleganja snega ili do njegovog otapanja pa se neće dobiti tačne vrednosti. Visinu snežnog pokrivača treba izmeriti na nekoliko mesta jedne parcele jer je ona neujednačena.

Visinu snega je lako izmeriti, ali je teško izmeriti količinu vode koja nastaje njegovim otapanjem. Postoji jedan jednostavan metod koji ne zahteva veliko znanje.

Sav sneg sa površine od jednog kvadratnog metra treba staviti u odgovarajuće posude i otopiti na toplom mestu. Ako se otapanjem snega dobije, primera radi, 30 litara vode, to znači da se u snegu nalazi količina vode koja odgovara kiši intenziteta 30 litara po kvadratnom metru ili 30 mm. Ako je proizvođaču velika površina od 1 metra kvadratnog, može uzeti manju površinu, recimo od četvrt kvadratnog metra (50x50 cm). U tom slučaju treba dobijenu vrednost pomnožiti sa 4. Znajući visinu snežnog pokrivača i količinu vode koja se dobije njegovim otapanjem, možemo izračunati koliko se vode dobije otapanjem snega debljine 1 centimetar. Na primer, ako je visina snega 30 cm, a količina vode 30 litara po kvadratnom metru, lako se može izračunati da 1 centimetar snega daje jedan litar vode po kvadratu. Da se ne bi na svakoj parceli merila količina vode, može se do tog podatka doći množenjem visine snežnog pokrivača sa jedan. Recimo, 40 centimetara snega daće 40 litara vode po kvadratu. Treba znati da se ovaj podatak menja u zavisnosti od gustine snega koja zavisi od njegove vlažnosti i rastresitosti. Ako je sneg suvlji i rastresitiji, sadržaće manju količinu vode nego u slučaju kada je vlažan i zbijen. Zbog toga se na svakom novom snegu mora ponoviti ovo merenje. Da bi se razumele ove razlike, navešće se karakteristike snega iz 2012. i 2018. godine. Sneg je 2012. godine bio suv i rastresit pa je otapanjem jednog centimetra dobijena jedna litra vode po kvadratnom metru. U 2018. godini je sneg bio vlažan i zbijen pa je otapanjem 1 cm dao 1,4 litre vode po kvadratu. Inače, količina vode koja se dobija otapanjem 1 cm snega, u našim uslovima se najčešće kreće od 1-1,5 litara po kvadratu.

U Tabeli 1 su prikazane količine vode koje se dobiju otapanjem snega različite visine i različitih karakteristika.

Za merenje visine snega i količine vode koja se dobije njegovim otapanjem mogu da se koriste i obični kišomeri. Međutim, ovakvi kišomeri nisu dobri zbog toga što pucaju na mrazu pa ih proizvođači zimi ne koriste. Ako bi i bili izrađeni od materijala koji je otporan na mraz, dobijeni rezultati ne bi bili precizni zbog malog prečnika otvora kišomera i zbog toga što se sneg na njima ne može zadržati kada duva vetar njima ne može zadržati kada duva vetar.

Bilten "Za našu zemlju", broj 73, januar 2019.