Šta je potrebno za uspešno suzbijanje travnih korova

Stručna podrška: Milan Sudimac, Chemical Agrosava

Priča sa rizomskim sirkom je jako dugačka i komplikovana. Da bi smo se bolje upoznali sa ovim opasnim korovom, neophodno ga je sagledati iz više aspekata.

Na prvom mestu to podrazumeva upoznavanje sa njegovim morfološkim osobinama kao i načinom na koji se održava u prirodi. Tek nakon toga možemo početi sa razmišljanjem o njegovoj kontroli. To se pre svega odnosi na primenu plodoreda kao i primenu različitih agrotehničkih mera. Poslednja mera za kojom treba posegnuti je primena herbicida. U praksi je ovo obično prva mera, a sve ostalo nije toliko važno. Sve to što nije važno je ustvari najvažnije, jer prirodu niko na duže staze nije prevario. Pravilan redosled mera kontrole je veoma bitan jer samo tako na kraju dobijamo pravi rezultat. Kao i za sve u životu, potrebno je vreme koje će pokazati da li smo došli do željenog cilja.

Jedan od faktora zbog čega je rizomski sirak tako otporan korov je njegovo razmnožavanje. On ima mogućnost da se razmnožava polnim putem (iz semena) i bespolnim (iz rizoma) zbog čega je borba protiv njega tako iscrpljujuća. Korovi su živi organizmi i traže način kako da se što bolje prilagode i na taj način održe svoju vrstu. Postoji nekoliko osobina koje krase semena korova koja im omogućavaju da ne niknu u isto vreme i samim tim nastave razviće u nekim narednim godinama.

Neravnomernost sazrevanja semena je jedan od načina prilagođavanja korova za opstanak. Cvetovi na biljci ili u cvastima imaju različit položaj, pa samim tim cvetaju u različito vreme. Pojedini korovi niču u različito vreme što omogućava različito vreme cvetanja i plodonošenja. Pri žetvi useva ili zaoravanju strnjike u zemljište dospevaju semena različite „starosti“ što utiče na životnu sposobnost svakog semena. Periodičnost klijanja semena je karakteristika kojom se sirak odupire uticaju čoveka. Seme koje je ove godine dospelo na zemlju često nije u mogućnosti da klija i da novu biljku. Klijanje i nicanje je razvučeno na duži ili kraći vremenski period. Ova biološka osobina je veoma važna za održavanje korovskih biljaka jer bi u protivnom za kratko vreme mogli uništiti celokupnu populaciju korova.

Ako posmatramo semenski sirak koji će u budućnosti postati rizomski, onda je borba sa njim daleko lakša nego sa rizomskim. Ako češće koristimo mere kao što su plodored i oranje onda će naša borba biti znatno lakša jer ćemo se češće susretati sa semenskim sirkom. Kod naših proizvođača postoji navika da se pre opredeljuju za tretmane posle nicanja korova i gajenog useva iz razloga što odmah vide efekat primene herbicida.

U budućnosti tretmani pre nicanja (preem) trebaju biti oslonac u zaštiti jer se na taj način veoma dobro oslobađamo semena travnih korova. Proizvodi koji su obeležili prethodni period, a koriste se kao zemljišni herbicidi su Telus i Zeazin. U kontroli travnih semenskih korova posebnu ulogu ima Telus (na bazi aktivne materije s-metolahlor). Primenom Telusa u periodu posle setve a pre nicanja, oslobađamo se ogromne populacije travnih korova. Na taj način sprečavamo da se korovi razviju iz semena u rizome. Takođe, ne postoji mogućnost nastanka otpornosti na herbicide iz ove grupe.

Kada je u pitanju kontrola rizomskog siraka nakon nicanja useva i korova, onda na scenu stupaju neki drugi herbicidi. Rizomi sirka su podzemni organi koji mu omogućavaju da opstane svih ovih godina. Često se susrećemo sa situacijom da se iznenadimo kada posle oranja vidimo ogromnu masu rizoma van zemlje i shvatimo ogroman potencijal sirka.

Rizomi su podzemni delovi sirka koji se sastoje iz velikog broja segmenata. Iz svakog segmenta tj. iz pupoljaka postoji mogućnost dobijanja nove biljke. Dinamika pojave zelenih biljnih delova iznad zemlje u velikoj meri zavisi od temperature zemljišta.

U prošlosti se dešavalo da već krajem aprila imamo pojavu rizomskog sirka. To se obično dešava u toplijim prolećima kada se površinski sloj zemlje zagreje, pri čemu se aktiviraju pupoljci iz rizoma neposredno ispod površine zemlje. Interesantno je da su rizomi različito pozicionirani u zemljištu. Mogu biti postavljeni vodoravno, što bi sa aspekta zaštite bilo najinteresantnije iz razloga što bi se istovremeno aktivirali skoro svi pupoljci iz rizoma. Delovi rizoma koji se nalaze u dubljim slojevima zemlje kasnije se zagrevaju pa i kreću kasnije što dodatno otežava kontrolu sirka.

Delovi rizoma koji se nalaze dublje u zemlji mogu biti apsolutno u stanju mirovanja. Rizomi koji su u fazi mirovanja izgledaju suvo i braonkaste su boje. U tom delu je onemogućen normalan protok sokova što znači da nema ni efekta primenjenih herbicida. To je borba za opstanak divljeg sirka.

U godinama pri ranoj pojavi sirka, proizvođači su prinuđeni da urade i dva hemijska tretmana za njegovo suzbijanje. U tom slučaju moraju voditi računa o dozi sredstva. Postoje selektivniji i manje selektivni herbicidi u suncokretu, soji i šećernoj repi. Važno je znati da većina herbicida, kada se primenjuju na visokim temperaturama, mogu da prouzrokuju pojavu ožegotina na biljkama. Zbog toga treba birati proverene i bezbedne preparate.

Proizvođači su često u zabludi da promenom naziva preparata menjaju i aktivnu materiju. Postoji nekoliko hemijskih grupa koje se mogu primenjivati i treba ih svake godine rotirati jer za sada ne postoji problem sa njihovom efikasnošću. Sve ovo ne znači da jednoličnom primenom nećemo postići sličan efekat kao kod kukuruza. Upravo iz tih razloga pričamo o preparatima Flupisor i Pantera, za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih korova.

Flupisor je proizvod koji se za svoje mesto u planovima zaštite izborio kvalitetom. Koristi se već duži niz godina u kojima pokazuje odličnu efikasnost. Ne treba zaboraviti da je aktivna materija fluazifop p butil iz herbicida Flupisor jedna od najselektivnijih na tržištu. Tokom svih ovih godina primene, dobra efikasnost ali maksimalna bezbednost po usev je krasila ovaj herbicid. Preporučena doza primene je 1,2 litara po hektaru.

Pantera je herbicid koji je već duži niz godina na tržištu. Veoma široka registracija za njegovu primenu u mnogim usevima, govori o tome da je izuzetno selektivan. Proizvod koji pokazuje izrazitu efikasnost na tvrdokorne travne korove poput muhara, pirevine i zubače ali i na sve ostale uskolisne korove. Karakteriše ga veoma brzo delovanje i izuzetna pokretljivost. Vrlo brzo nakon primene odlazi u rizome i u potpunosti uništava korove u korenu. Primenjuje se u količini od 1,5 litara po hektaru.

Divlji sirak je „super korov“ jer je opstao sve ove godine, a stalno se borimo protiv njega. Plodored je mera koja ima najveći uticaj na smanjenje populacije sirka. Upravo ta mera se u praksi i ne koristi dovoljno, što je jedan od razloga intenzivne pojave rizomskog sirka. Da bi smo dobili bitku protiv sirka neophodno je primenjivati plodored, „ugarenje“, primenu totala nakon žetve pšenice i suncokreta, a primena herbicida u samom usevu, treba da bude krajnja mera borbe.

 

Bilten "Za našu zemlju" broj 84, 2019. godina.