Kritični momenti u proizvodnji pšenice i kako ih prevazići

Stručna podrška: Dr Nikola Hristov, Naučni savetnik, rukovodilac Odeljenja selekcije i oplemenjivanaja strnih žita, Chemical Agrosava

Višegodišnji problem proizvođača pšenice u Srbiji - rentabilnost, odnosno isplativost proizvodnje, i dalje predstavlja veliku enigmu, naročito pred zasnivanje nove proizvodnje. Proizvođači nikako da pronađu sebe u veoma komplikovanim odnosima otkupljivača-skladištara-prerađivača- izvoznika i naravno države, kao izuzetno važnog koordinatora celog sistema.

Kada “rodi”, otkupna cena je niska zbog “neogovarajućih” parametara kvaliteta ili svetskog tržišta, ili nekog drugog razloga. Kada “ne rodi”, cena je opet niska zbog očuvanja socijalnog mira, zabrane izvoza, ili opet nekog drugog razloga. A proizvođači pšenicu i dalje seju.

Da li je moguće ostvariti i kako, pozitivnu računicu u proizvodnji pšenice? Moguće je, uz primenu adekvatnog sortimenta, analizu kritičnih momenata u razvoju biljaka, uz pravovremenu primenu odgovarajućih agrotehničkih mera i ublažavanje nepovoljnih efekata spoljne sredine. Na prvi pogled rekli bi, ništa lakše, pa mi to već radimo ali, efekti izostaju!

Proizvođači često greše u nastojanju da ostvare “rekordne” prinose, ne vodeći pri tome računa o troškovima, odnosno postizanju ekonomski opravdanog prinosa.

Da bi to pojasnili, moramo se osvrnuti na kritične periode u proizvodnji pšenice. Prvi je setva i nicanje, drugi je kraj bokorenja i početak vlatanja, treći cvetanje i oplodnja, četvrti je period nalivanja zrna i peti sazrevanje i žetva.

U prvom periodu setve i nicanja, postoje aktivnosti koje značajno utiču na krajnji rezultat - prinos i kvalitet zrna, a koje isključivo zavise od posvećenosti proizvođača. Odgovarajući predusev za blagovremenu i kvalitetnu predsetvenu pripremu je sam početak, zatim sledi izbor sorte, izabrati ne najbolju sortu, već sortu najbolje prilagođenu uslovima gajenja na osnovu višegodišnjih rezultata ofgleda i proizvodnje.

Kupovinom sertifikovanog semena omogućuje se ostvarenje maksimalnog potencijala sorte. I na kraju setva u optimalnom roku za dobro, ujednačeno nicanje i bolje ukorenjavanje biljaka.

Od drugog perioda, kraj bokorenja i početak vlatanja, faktori spoljne sredine preuzimaju primat, a tehnologija proizvodnje treba da omogući smanjenje negativnih efekata usled međusobnih interakcija.

U završnim fazama bokorenja formira se potencijalni broj produktivnih stabala tzv. sklop, a na prelazu ka sledećoj fazi i potencijalni broj klasića i cvetova.

U ovom periodu neophodno je da biljke raspolažu optimalnom količinom hraniva (pravovremeno đubrenje odgovarajućom količinom i vrstom mineralnih đubriva) kao i vodom (navodnjavanje ukoliko postoji zalivni sistem).

Treći period, period cvetanja i oplodnje, u najvećoj meri određuje broj fertilnih cvetova i formiranje broja zrna, kao jednog od izuzetno važnih komponenti prinosa. Optimalna ishranjenost, zaštita od bolesti i štetočina, i povoljan odnos padavina i temperature, ključni su elementi ovog perioda. Dok na tehnologiju proizvodnje možemo svesno uticati, visina temperature za sada ostaje van ljudskog domašaja. Navodnjavanjem ili orošavanjem se temperatura može donekle držati pod kontrolom, ali se tada podižu troškovi proizvodnje i ekonomski opravdan prinos postaje upitan. Jedini način da se ublaže nepovoljni efekti u ovom periodu usled visokih temperatura je izbor sortimenta različite dužine vegetacije, kojim bi se izbegli nepovoljni efekti na broj formiranih zrna.

Četvrti period - period nalivanja zrna, već nekoliko godina unazad predstavlja, po oceni velikog broja stručnjaka, najkritičniji period u toku čitave vegetacije. Zašto je to tako? Do tada su primenjene skoro sve agrotehničke mere koje treba da omoguće optimalnu dužinu ovog perioda. Izuzetno važnim se pokazala zaštita od fuzariuma i očuvanje zelene mase, pre svega lista zastavičara.

Međutim, nedostatak padavina i izuzetno visoke temperature (toplotni udar) koji su česti u ovom periodu, dovode do skraćenja nalivanja, pri čemu se formiraju sitna i štura zrna, što značajno redukuje prinos. Osim potencijalnog navodnjavanja, jedini način da se negativni efekti ublaže je izbor adekvatnog sortimenta. Odabrati sorte koje imaju dužinu vegetacije prilagođenu našim agroekološkim uslovima, koje imaju ranije cvetanje, oplodnju i formiranje zrna, sa ciljem da period nalivanja počne što ranije i traje što duže u skladu sa nastalim klimatskim promenama.

Peti period sazrevanja i žetve, kao završni deo jedne izuzetno kompleksne proizvodnje, najviše zavisi od faktora spoljne sredine, gde je efekat ljudskog uticaja sveden na najmanju meru. I taj najmanji uticaj, a to je pravovremena žetva, ako izostane, može prouzrokovati velike gubitke. Sadržaj vlage u zrnu koji ne zahteva dosušivanje, koji ne utiče na lom i osipanje zrna, dobro podešeni kombajni i organizovan transport, važni su činioci uspešne proizvodnje.

Kao doprinos prevazilaženju potencijalnih problema u narednoj vegetacionoj sezoni, kompanija Chemical Agrosava preporučuje sortiment koji se u prethodnom periodu pokazao izuzetno uspešnim. Srednje rana, visoko prinosna sorta LG Apilco i srednje rana, fakultativna sorta Alhambra, omogućavaju poljoprivrednim proizvođačima uspešno balansiranje između primenjene agrotehnike, vremenskih uslova, ostvarenih rezultata i ekonomski opravdane proizvodnje pšenice.

 

Bilten "Za našu zemlju" broj 93., septembar 2020. godine.