Bolesti pšenice i zaštita useva

Stručna podrška: Mr Gordana Forgić, stručni konsultant za zaštiti bilja, Sombor

U poljoprivrednoj proizvodnji strnih žita, pored tehnoloških procesa proizvodnje i primeni agrotehničkih mera, veliki značaj se pridaje i zaštiti pšenice od bolesti, naročito poslednjih par godina nakon epifitotičnih pojava rđe (2014. godina) koja je desetkovala prinos pšenice.

Da bi imali uspešnu zaštitu od bolesti, neophodno je imati saznanja o stanju useva na svakoj njivi pojedinačno, što svaki poljoprivredni proizvođač treba da prati, uzimajući u obzir tehnologiju proizvodnje koja je primenjena na datoj parceli pod žitima od samog početka pa sve do kraja proizvodnje.

Faktori koji utiču na pojavu bolesti pšenice:

1. Obrada zemljišta

Redukovana obrada zemljišta kojoj se pretežno pribegava poslednjih godina, utiče na pojavu bolesti klasa (kao što je pojava vrste Fusarium spp., ukoliko je predusev kukuruz), obzirom da patogen prezimljava na biljnim ostacima koji ostaju u značajnom obimu nakon redukovane obrade kukuruza.

2. Vreme setve

Na ranijim rokovima setve uglavnom se može očekivati ranija pojava bolesti žita, obzirom da se pretpostavlja da su na tim površinama bujniji i gušći usevi, što doprinosi stvaranju povoljnijeg mikroklimata za pojavu i razvoj bolesti.

3. Setva deklarisanog semena

Poznato je da se veliki broj patogena prouzrokovača bolesti pšenice prenosi semenom. Stoga se na površinama na kojima je posejano žito „sa tavana“ može očekivati ranija i intenzivnija pojava pojava bolesti pa je tako potrebno ranije primeniti fungicide. Veliki broj proizvođača koristi za setvu pšenice žito “sa tavana”, koje pre setve “doradi i istretira fungicidom” sa nekom improvizovanom aparaturom.

   

Slika 1: Patogeni koji se prenose semenom: a.Cochliobolus sativus; b.Fusarium spp.; C.Septoria nodorum

Važno je napomenuti da proizvođači moraju znati da koliko je važna setva deklarisanog semena koje potiče iz kontrolisane proizvodnje — sortno čisto i zdravstveno ispravno, da je isto toliko veoma važno i kvalitetno nanošenje fungicida na seme, što sve zajedno osigurava ujednačenije nicanje i ostvarenje željenog sklopa. Takav kvalitet semena se može postići u kvalitetnim centrima za doradu semena koji raspolažu sa vrhunskom opremom i rade sa vrhunskim fungicidima koji se nanose na seme pšenice. Fungicidi kvalitetno naneti na seme pšenice, obezbeđuju zaštitu biljaka od ranih pojava bolesti pa se time ujedno i može odložiti vreme prve primene folijarnih fungicida.

 

Slika 2, 3: Izgled klijalih zrna pšenice u laboratorijskim uslovima sa i bez tretiranja fungicidima

4. Plodored

Ponovljena setva pšenice na istoj površini doprineće ranijoj pojavi bolesti jer patogen prezimljava na samoniklim biljkama koje su “most” između patogena i novoniklih biljaka i predstavljaju primarne zaraze na toj parceli, a u kombinaciji sa još i redukovanom obradom, primena fungicida sigurno treba da bude ranija nego na površinama na kojima je poštovan plodored.

Na setvama u monokulturi, može se očekivati značajnija pojava sive pegavosti lista pšenice (Septoria tritici), koja prezimljava na biljnim ostacima osetljivim sortama, se može javiti masovno. Stoga proizvođači koji imaju ponovljenu setvu pšenice, treba češće da kontrolišu zdravstveno stanje na usevu obzirom da se ona javlja već od početka jeseni.

 

Slika 4, 5: Simptomi sive pegavosti lista na usevu pšenice u ranim fazama razvoja useva

 

 

Slika 6: Septoria tritici na biljnim                   Slika 7: Rđa-Puccinia striformis f.sp tritici na usevu pšenice

            ostacima pšenice                                        u kasnijim fazama razvoja useva

5. Sorta

Veoma je važno poznavati karakteristike sorte pšenice koja se seje sa aspekta njene osetljivosti prema bolestima naročito bolestima lista, poput rđe.

Zasigurno osetljiva sorta prema rđi, mora biti zaštićena ranije i tokom vegetacije 1-2 puta u zavisnosti od uslova godine, uključujući i gore navedene faktore. Kod tolerantnih sorti primena fungicida može čak i u potpunosti da izostane. To znači da proizvođači moraju zaštitu pšenice od bolesti prilagoditi osetljivosti sorte na patogene.

6. Izbalansirano đubrenje — naročito azotom

Tokom ovog perioda je potrebno uraditi N-min metodu i analizu površina pod strnim žitima u odnosu na potrebu za prihranom azotnim đubrivima, jet tek tako proizvođači imaju priliku da urade analizu i da zaista u prihrani primene đubriva prema stvarnoj potrebi useva što neće narušiti otpornost biljaka prema bolestima.

ZAŠTITA PŠENICE OD BOLESTI

Topla i blaga zima nas upozorava da je neophodno obići parcele pod strnim žitima i pratiti zdravstveno stanje useva, jer klimatski uslovi doprinose većem prezimljavanju patogena ostvarivanju infekcija na biljkama u ranim fazama razvoja. Zdravstveno stanje pšenice u narednom periodu zavisiće od klimatskih uslova, tako npr. optimalni uslovi za infekciju rđom su visoka vlaga i temperatura 8-15 stepeni, a za razvoj rđe pogoduje vlažno i prohladno vreme. Nove rase rđe se razvijaju u višem temperaturnom opsegu 14-28 stepeni, pa ako njihova pojava izostane u ranijim fazama razvoja pšenice (T-1), njihov jači intenzitet pojave se može očekivati i od pojave zastavičara (T-2) pa čak i pojave klasa (T-3), ukoliko se usev pšenica bude nalazio u stresnim uslovima koji mogu biti prouzrokovani sušom i visokim temperaturama.

PREPORUKE ZA ZAŠTITU USEVA

• Pratiti prisustvo i razvoj bolesti na svakoj njivi, uzimajući u obzir faktore koji doprinose ranijoj pojavi bolesti, a koji su navedeni na početku ovog teksta

• Pratiti informacije Prognozno izveštajne službe i svih stručnjaka za zaštitu bilja.

Vreme primene fungicida treba da bude u zavisnosti od vremena i intenziteta pojave bolesti:

T-1=Faza 31-33 Faza vlatanja-bolestilista koje se javljaju

• Erysiphe graminis - PEPELNICA

• Septoria tritici — SIVA PEGAVOST LISTA

• Puccinia spp — RĐE

T-2 Faza zastavičara-bolesti lista koje se javljaju

• Pyrenophora tritici-repentis — ŽUTOMRKA PEGAVOST LISTA

• Erysiphe graminis — PEPELNICA

• Septoria tritici — SIVA PEGAVOST LISTA

• Puccinia spp — RĐE

T-3=Faza 61-65 Faza klasanja i cvetanja- bolesti klasa koje se javljaju

• Fusarium spp

• Septoria nodorum

• Saprofitne gljive

Višegodišnje analize i iskustva u praćenju zaštite pšenice od bolesti, ukazuju da kasnija pojava rđe u proleće nema uticaja na prinos pšenice ukoliko se ona javi u jačem intenzitetu u periodu vlatanja (nakon drugog kolenca) do zastavičara, a fungicide se primene u fazi T-2 pojava zastavičara i drugi tretman u fazi klasanja, a izostane preventivna zaštita u fazi vlatanja (T-1).

Uspešna zaštita klasa od Fusarium spp. može se ostvariti i ukoliko se fungicidi primene u punom klasanju i na početku cvetanja, pogotovo ako se u tom periodu očekuju padavine. Bolji rezultati su postizani primenom fungicida u fazi punog klasanja, nego ako ih primenimo posle kiše i čekamo najosetljiviju fazu pšenice (cvetanje) kada dolazi do infekcije sa Fusarium spp.

     

Slika 8: Septoria tritici –repentis                     Slika 9, 10: Fusarium spp na klasu i saprofitne gljive      

 

                

Slika 11: Fusarium spp na klasu u polju                           Slika 12: Faza cvetanja pšenice

FUNGICIDI ZA ZAŠTITU PŠENICE OD BOLESTI

1. Fungicidi inhibitori sinteze ergosterola - triazoli: epoksikonazol, protiokonazol, tebukonazol,ciprokonazol, metkonazol i flukvinkonazol (Duet ultra, Eminent plus, Bumper, Impact, Excorta plus, Antre plus, Falkon, Prosaro..Artea..)

Fungicidi iz ove grupe imaju slabije delovanje pri nižim temperaturama.

2. Fungicidi na bazi strobilurina: piraklostrobin, azoksistrobin I trifloksistrobin (Opera, Opera max, Oziris, Amistar extra, Sfera, Acantoplus, Merkury, Mysticpro (kombinacije strobilurina i triazola)

POSEBNA NAPOMENA:

Prilikom primene fingicida zajedno sa herbicidima voditi računa o kompatibilnosti ove dve grupe pesticida. Zapažena je pojava fitotoksičnih simptoma na pšenici prilikom mešanja fungicida na bazi triazola i herbicida na bazi fluoksipira.

Bilten "Za našu zemlju", broj 62, februar 2018.